Europska komisija objavila je ambiciozni plan koji uključuje niz prijedloga za povećanje energetske sigurnosti Europske unije, za smanjenje ovisnosti od uvoza energenata, za štednju i za diverzifikaciju energetskih izvora. "Moramo prekinuti začarani krug povećanja potrošnje energije i povećanja uvoza. EU uvozi 54% energije koju potroši po cijeni od 700 eura na godinu po glavi stanovnika. Moramo riješiti tu situaciju povećavanjem energetske učinkovitosti i smanjenjem ovisnosti o uvozu. Moramo investirati u diverzifikaciju izvora", rekao je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso predstavljajući prijedlog, prenosi HRT. U akcijskom planu Europske komisije identificirano je šest velikih infrastrukturnih projekata, čije bi financiranje mogla pomoći EU. To su međusobno povezivanje baltičkih zemalja i njihovo bolje povezivanje s ostatkom EU-a, razvoj južnoga plinskog koridora za opskrbu iz kaspijskih i bliskoistočnih izvora, dovršetak mediteranskoga energetskog prstena, razvoj plinskih i električnih veza sjever-jug unutar srednje i jugoistočne Europe, razvoj postrojenja za korištenje energije vjetra u Sjevernom moru te gradnja terminala za ukapljeni plin (LNG). U Europskoj uniji već postoji uredba koja propisuje da zemlje članice moraju imati "strateške zalihe nafte" u visini 90-dnevne potrošnje. Komisija smatra da uvođenje takve uredbe za zalihe plina ne bi bilo opravdano s obzirom na to da je cijena skladištenja plina pet puta veća od cijene skladištenja nafte. Komisija je u sklopu paketa objavila i prijedlog triju direktiva čiji je cilj povećanje energetske učinkovitosti, a time i smanjenje ovisnosti o uvozu. Prva se odnosi na građevinski sektor i predviđa propise kojima bi se poticalo korištenje novih tehnologija i materijala koji omogućavaju znatnu uštedu energije. Novom direktivom reguliralo bi se da se pri obnovi zgrada mora postići određena razina energetske učinkovitosti za sve zgrade, a ne samo, kao što je danas slučaj, za one iznad 1000 četvornih metara. Kada bi se ostvarili ciljevi najavljene direktive, ukupna bi potrošnja energije u EU-u 2020. godine pala za 5 do 6% u odnosu na današnju potrošnju, što odgovara današnjoj potrošnji energije Belgije i Rumunjske zajedno. Druga direktiva predviđa uvođenje obveze označavanja potrošnje energije i za industrijske proizvode i zgrade, kao što danas vrijedi za kućanske uređaje poput hladnjaka ili perilica rublja. Treća direktiva odnosi se na označavanje automobilskih guma prema njihovoj energetskoj učinkovitosti. Novije gume omogućavaju uštedu u potrošnji goriva do 10% u odnosu na nekvalitetne gume.