Kako s postojećom Nuklearnom elektranom Krško, nikad nije bilo ozbiljnijih problema, stručnjaci je svrstavaju među četvrtinu najboljih na svijetu, a planira se produljenje njenog životnog vijeka za 20 godina. Uz proširenje NEK-a među ključnim ciljevima slovenske energetske politike je produljenje životnog vijeka prvog bloka te elektrane te gradnja skladišta za nuklearni otpad, piše Vjesnik te dodaje da još uvijek nije jasno kada bi mogla početi gradnja drugog bloka nuklearke i tko bi sve bio investitor, za što ima dosta zainteresiranih. Prema riječima Jože ŠPILERA, voditelja projekta Krško 2 u tvrtki GEN Energija, slovenskom suvlasniku NE Krško, slovenskom ministarstvu gospodarstva predložili su da se u državnu energetsku strategiju ugradi gradnja novog bloka nuklearke snage 1000 ili 1600 MW. Iako su im iz ministarstva odgovorili da malo pričekaju, jer očekuju da bi odluka o gradnji drugog bloka mogla pasti na referendumu, ako ona bude pozitivna, vjeruju da bi radovi mogli početi već 2015., a novi blok bi u tom slučaju proradio 2020, navodi Vjesnik. Naime, nove suvremene tehnologije znatno skraćuju gradnju takvih elektrana. Tako, na primjer, američki Westinghouse (njihova tehnologija je u NEK-u) već gradi više nuklearki po novom modelu u kojem velik dio poslova može obaviti lokalna industrija, što im povećava proizvodne kapacitete i omogućava da gradnja završi za najviše četiri godine. Špiler ističe da je dobar rad NE Krško temelj za gradnju drugog bloka za koji planiraju lokaciju kraj postojeće nuklearke, konkretnije malo uzvodno od nje. Kako s postojećom nuklearkom nikad nije bilo ozbiljnijih problema, stručnjaci je svrstavaju među četvrtinu najboljih na svijetu, a planira se produljenje njenoga životnog vijeka za 20 godina. »To je, vjerojatno, jedan od glavnih razloga zašto u Sloveniji raste potpora nuklearnoj energiji, pa je naše istraživanje pokazalo da bi više od polovice stanovništva prihvatilo gradnju drugog bloka u Krškom«, rekao je za list Špiler. Na promjenu stava javnosti utječu i stručne analize koje pokazuju da nuklearke i kad se uračunaju svi troškovi proizvode najjeftiniju struju te da će Slovenija bez novog bloka teško smanjiti emisiju plinova koji potiču globalno zagrijavanje na potrebnu razinu. »Osim toga, novi bi blok smanjio ovisnost Slovenije o uvozu energije i osigurao dovoljno struje za budući razvoj, jer nedavno završene analize pokazuju da će Slovenija do 2015. trebati nove elektrane snage 1000 MW, a do 2020. oko 1500 MW«, rekao je gosp. Špiler.