Za razliku od računalnog virusa ili kibernetičkih napada na osobno računalo, napad na elektroenergetski sustav ima bi vrlo ozbiljne posljedice jer naš suvremeni digitalni život više ne možemo zamisliti be električne energije. Ipak, moramo biti pripremljeni za takav scenarij jer su rizici realni i veliki, a jedan inženjer u Njemačkoj prezentirao je slabost komercijalnog solarnog sustava, nad kojim je bez problema preuzeo kontrolu. Izgleda da direktori komunalnih tvrtki, vladina i regulatorna tijela dosta podcjenjuju sigurnost trenutačnog sustava, dok ne dođe do zamračenja. Postoje i međunarodne usporedbe koje dopuštaju zemljama poput Njemačke i Danske da pokažu drugima da imaju jedan od najpouzdanijih elektroenergetskih sustava na svijetu. Međutim, ti podaci ne govore ništa o tome koliko je osjetljiv sustav na kibernetički napad. Neki se elektroenergetski sustavi u svijetu kontroliraju već 100 godina od strane mrežnih operatora pomoću prostorija iz kojih se centralno upravlja. Operatori mreža posljednjih su godina uložili velike količine kapitala u tehnološke platforme, što je rezultiralo da je opskrba energijom pouzdana i kvalitetna 24 sata dnevno. Ali, ako se uspije upasti u taj sustav, onda imate potpunu kontrolu nad cijelim elektroenergetskim sustavom. Međutim, možda to čak i nije potrebno da se stvori značajan šok za sustav. Ako se lako može upasti u jedan solarni sustav, onda možete upasti u više od jednog, a ako to učinite istodobno, onda je moguće isključiti masivne količinu energije u sustavu. To će uzrokovati zamračenje, a u slučaju Europe, koja ima jednu međusobno povezanu mrežu, šok će se osjetiti na cijelom kontinentu. Ti rizici će samo rasti, budući da se sve više uređaja povezuje i kontrolira preko interneta, kao što su fotonaponski sustavi, toplinske crpke i električna vozila. Kako bi se našlo rješenje problema, prvo treba shvatiti da smo izgradili ranjivi i krhki sustav koji bi mogao puknuti pod stresom. Drugo, treba izgraditi elektroenergetskog sustava koji je izdržljiviji i fleksibilniji na kibernetičke i/ili fizičke napade. Prijedlog profesora Nassim Nicholas Taleb u knjizi 'Antifragile: Things That Gain from Disorder' je decentralizirani sustav s puno 'krhkih' dijelova, koji mogu učiti jedni od drugih, jer bi svaka jedinica imala improvizirani odgovor na neočekivani događaji. To znači da se mora povezati više, a ne manje, inteligentnih uređaja s elektroenergetskim sustavom, kao što su električna vozila s velikim baterijama, što zauzvrat može poboljšati energetsku sigurnost. No, kako bi se to dogodilo, potrebno je resetirati tradicionalni odnos između pružatelja energije, korisnika i operatora mreže da su svi još dublje isprepleteni s tržištem električne energije, kao i decentralizacija kontrole. To zahtijeva radikalno regulatorno preispitivanje, što je posebno teško s obzirom na komercijalne interese postojećih igrača. U međuvremenu, javnost mora biti spremna i na život tijekom zamračenja. To je prepoznala Vlada Švedske, koja je svim kućanstvima poslala letke, ranije ove godine, dajući relevantne savjete o tome kako postupati tijekom krize, s uputama o tome koliko treba spremiti vode i hrane, objavio je Energy and Carbon.