Energetske tvrtke izgradile su prošle godine ukupno više od 21 000 km novih dalekovoda, izvijestila je ovog tjedna na COP31 konferenciji IRENA (Međunarodna agencija za obnovljivu energiju), pozivajući se na podatke inicijative pod nazivom Utilities for Net Zero Alliance (UNEZA), u kojoj su divovi kao Iberdrola, E.ON, Schneider Electric, RWE, UNIPER, National Grid, Engie, Masdar, Siemens, JINKO i drugi, njih ukupno 89.
To je 50% više od broja novih dalekovoda instaliranih tijekom prethodne godine, napomenula je IRENA u svom izvješću. UNEZA je na COP30 povećala zajedničke investicijske ambicije na 148 milijardi dolara godišnje, a na COP31 objavila je novi cilj od najmanje 156 milijardi dolara godišnjih ulaganja u energetsku tranziciju (pritom se misli na mreže, obnovljivce i baterijske pohrane).
„Elektroenergetske mreže će stvoriti ili uništiti ne samo energetsku tranziciju već i svjetsku ambiciju da se globalna elektrifikacija podigne na 35% do 2035., što je zagovaralo tursko predsjedništvo COP31“, rekao je glavni direktor IRENA-e, Francesco La Camera.
„IRENA-ina analiza pokazuje da se globalna ulaganja u mrežu moraju više nego udvostručiti, dosegnuvši kumulativnih 10 bilijuna USD do 2035.“, dodao je, napominjući da ambicija neće biti dovoljna i da „moramo prijeći s ciljeva na provedbu, s pojedinačnih projekata na transformaciju cijelog sustava u velikim razmjerima.“, stoji u objavi IRENA-e.
Kapacitet dalekovoda postao je jedna od najvećih prepreka na putu energetske tranzicije koja podrazumijeva intermitentnost proizvodnje sunca i vjetra.
Rješenje, vjeruju zagovornici neto nulte potrošnje, jest proširenje mreže izgradnjom novih dalekovoda koji povezuju vjetroelektrane i solarne instalacije s centrima potražnje. Još 2023. godine, IEA je izjavila da komunalne tvrtke moraju dodati ili zamijeniti oko 50 milijuna km dalekovoda do 2040. godine ako potpisnici Pariškog sporazuma žele ispuniti svoje obveze.
