"Investitori koji rade fotonaponske projekte do 30 kW mogu računati na potpisivanje ugovora s HROTE-om, no one koji rade projekte do 300 kW pozivam da pričekaju političku odluku Vlade", rekao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Ujedno, moguće je da će država promijeniti Tarifni sustav na način da se poticajne cijene za energiju iz OIEK umjesto jednom godišnje, korigiraju dva puta godišnje. Nadalje, ministarstvo je izrazilo namjeru da poveća naknadu za poticanje proizvodnje električne energije iz OIEK, koja sada iznosi 0,005 kn/kWh. Ta bi naknada ubuduće mogla biti povećana čak tri puta, na 0,015 kn/kWh. Drugim riječima, građani će umjesto projsečno 17 kuna godišnje, za poticanje OIEK izdvajati oko 50 kuna godišnje. To će povećati ukupnu cijenu električne energije za 0,5%, što je zanemarivo, no omogućit će lakše financiranje OIEK. Za usporedbu, kada bi se uz ove cijene poticaja ispunili nacionalni ciljevi u OIEK do 2020. prosječan račun za struju trebao bi na godišnjoj razini iznositi 70 eura više, što je neodrživo i ukazuje na potrebu korekcije poticaja naniže, ali i na daljnje povećanje naknade za OIEK.
Trenutno u fondu HROTE-a ima oko 200 milijuna kuna akumuliranih sredstava, kažu u MINGO-u. Operator tržišta ove će godine imati oko 400 milijuna vlastih prihoda, no da bi isplatili poticaje za ovu godinu trebat će im oko 700 milijuna kuna. Kada bi već sada svi izvori OIE s kojima je HROTE potpisao ugovor već bili na mreži, dakle za njih bi se isplaćivali poticaji, operator bi bio u minusu 170 milijuna kuna. Dakle, već sada su nužne promjene u tom sektoru. Kvota od 45 MW za fotonapon ovim tempom bit će dostignuta u srpnju 2014. godine.
Kada je riječ o energiji iz biomase u MINGO-u je održan sastanak s predstavnicima Hrvatskih šuma, na kojem je odlučeno da se pomogne 17 investitora u bioenergane. Mađu njima je i E-two Energy iz Koprivničkog Ivanca, kojem treba aneks ugovora s HŠ kako bi dobili 160.000 t sječke godišnje. Dogovoreno je da će HŠ svima s kojima su u međuvremenu potpisali ugovor za sječku poslati dopis u kojem od njih traži informaciju o statusu radova, kako bi se vidjela stvarna potreba za sječkom. Oni koji nisu realizirali ugovoreno ostat će bez ugovora s HŠ, a za sve slobodne količine ići će se u novi pozivni natječaj, no hoće li kriterij za dobivanje prava na sječku opet biti "tko prvi njegova sječka" ostalo je nejasno.
S predstavnicima MINGO-a sutra će se sastati visoka delegacija iz Gazproma. S njima će se razgovarati o razvijanju tržišta plina te kakva su očekivanja za natječaje za dobavu plina za HEP i Petrokemiju, a Hrvatsku zanima i status Južnog toka jer se priželjkuje gradnja dobavnog kraka tog plinovoda. Naime, donošenjem zakona o tržištu plina, koji će se za par tjedana naći na Vladi očekuje se da se Gazprom registrira za djelatnost opskrbe ili trgovine plinom, kako bi mogao sklapati ugovore s kupcima u Hrvatskoj. Naime, gubi se pojam ekskluzivnog prava Prirodnog plina, koji je do sada mogao isključivo opskrbljivati kućanstva plinom preko opskrbljivača na distribucijskom sustavu. Veća konkurencija ostvara mogućnost pada dobavne cijene plina što je pozitivna vijest.
