Neki stručnjaci vjeruju da bi takav koncept grijanja mogao imati pozitivan učinak na klimatske promjene smanjenjem emisije stakleničkih plinova, a tvrtke u SAD, Kini i Francuskoj sad isto tako razmatraju izgradnju sličnih reaktora.
Gradonačelnik Peveka Maksim Zubin kaže da se nitko od građana nije bunio tijekom javnih saslušanja i prije dolaska broda s nuklearnim reaktorima.
Rosatom je započeo spajanje na vrelovod Peveka u lipnju 2020. godine. Riječ je o brodu dugom gotovo 150 metara i koji u sebi nosi dva 35 MW nuklearna reaktora. Brod je u Pevek stigao još 2019. godine nakon što je prevalio put od čak 4800 kilometara. Reaktore na brodu hlade brojne vodene petlje. Voda u prvoj od tih petlji uvijek je radioaktivna i ona zapravo nikad ne napušta brod. Umjesto toga, ta radioaktivna voda osipa toplinu, ali ne i radioaktivnost na iduće petlje te se tako hladi.
Jedna od tih petlji vodi i prema vrelovodu Peveka te služi kao izvor vrele vode građanima.
Brod Akademik Lomonosov dizajniran je s brojnim sigurnosnim mjerama kako bi se spriječila nuklearna katastrofa a može izdržati udar manjeg zrakoplova.
