Građani EU, njih 75% smatraju da su oni osobno sami više zabrinuti zbog klimatske krize nego njihove države. Hrvati, primjerice sa 67% misle da EU klimatski ciljevi u Hrvatskoj neće biti ostvareni, a od nas je skeptičnija samo Slovenija sa 68%. Među Europljanima najoptimističniju su Portugalci, gdje je skeptika 45%. Nasuprot tome, ispitanici iz Kine u gotovo istom postotku vjeruju da je zbog klimatskog izvanrednog stanja više zabrinuta njihova vlada nego sami građani, navodi se u objavi EIB.
U Kini glavnina anketiranih kao glavni razlog zbog kojeg je teško riješiti klimatsku krizu navode to što ljudi ne žele promijeniti svoje ponašanje.
Istraživanje EIB, provedeno u 30 zemalja, pokazuje da većina građana EU-a, Velike Britanije, SAD i Kine smatra da su klimatske promjene i njihove posljedice najveći izazov čovječanstva u stoljeću, što je posebno dominantno kod mlađih ljudi.
Energetski izvori
Ljudi širom svijeta zalažu se za oštrije mjere koje bi nametnule promjene u ponašanju ljudi, kako bi se rješavala klimatska kriza – čak 91% ispitanika iz Kine, 70% građana EU i 60% Amerikanaca podržalo bi te mjere. U Hrvatskoj je takvih 64%. Na pitanje o izvoru energije na koji bi se njihova zemlja trebala osloniti da bi se borila protiv globalnog zagrijavanja, naglašavaju potrebu za korištenjem obnovljive energije.
Dok se građani EU (63%) i Kinezi (60%) većinom zalažu za obnovljivce, to je slučaj samo kod 50% Amerikanaca.
Podrška za prirodni plin kao prijelazni izvor energije je niska, ali je u odnosu na druge izvore veća kod Amerikanaca (18% je za prirodni plin), nego u drugim zemljama (u Kini je 13% za, u EU tek 6%).
Nuklearna energija je popularnija opcija kod Britanaca (15%) i građana EU (12%) nego kod Amerikanaca (9%) i ispitanika iz Kine (5%).
Energetske uštede
Zanimljivo, mnogi ispitanici smatraju da je najodrživiji izvor energije za rješavanje klimatske krize onaj koji se možda najslabije koristi – 22% ispitanika iz Kine, 17% Amerikanaca i građana EU, kao i 16% Britanaca navelo je da prioritet treba biti ušteda energije.
Također prevladava mišljenje da je potrebno poboljšati obrazovanje i jačanje svesti među djecom o održivoj potrošnji, kao i uvođenje poreza na proizvode i usluge koji najviše doprinose globalnom zagrijavanju.
