Inače, ta je njemačka tvrtka jedan od najvećih europskih proizvođača električne energije, a zajedno s Hrvatskom elektroprivredom suvlasnik su termoelektrane na ugljen Plomin 2.
Vidan je u radu godišnje skupštine sudjelovao uz pomoć partnera Zelene akcije (njemačkih udruga Urgewald i Bankwatch). Na njegov izravan upit u govoru je li RWE zainteresiran investirati u Plomin C, predstavnik Upravnog odbora RWE-a je odgovorio da nisu zainteresirani ulagati u termoelektranu na ugljen ili plin na toj lokaciji, kaže Vidan. Predstavnik RWE-a je, prema njegovim riječima, dodao kako u ovom trenutku nemaju u planu investicije u nove termoelektrane na ugljen u istočnoj Europi te da oni ne ulažu u »neprofitabilne projekte«. Na direktan upit zašto RWE u Plominu 2 dozvoljava da pepeo sa odlagališta slobodno raznosi vjetar, a sprečavaju isto na lokacijama drugih termoelektrana na ugljen u Europi, predstavnik RWE-a je priznao da postoji problem s pepelom i da postojeća situacija nije održiva. Predstavnik RWE-a je dodao da su spremni, zajedno s HEP-om, investirati 1,2 milijuna eura u tehnološke mjere kako bi se taj problem što prije riješio.
Na plenarnoj sjednici godišnje skupštine je uz pomoć partnera Vidan je održao kraći govor u ime Zelenog foruma, nacionalne mreže 42 udruge za zaštitu okoliša u Hrvatskoj. U njemu je objasnio razloge za protivljenje hrvatskih udruga za zaštitu okoliša planiranoj gradnji termoelektrane na ugljen snage 500 MW - Plomin C. Upozorio je, kaže, i na zakonske barijere gradnji termoelektrane poput neusklađenosti s nacionalnim i regionalnim prostorno-planskim dokumentima te na protivljenje okolišnih udruga još jednoj termoelektrani na ugljen u Hrvatskoj zbog lokalnog zagađenja i emisija stakleničkih plinova. Naime, u Prostornom planu Istarske županije navodi se da treći blok termoelektrane Plomin mora koristiti plin kao energent te da maksimalna snaga postojeće i planirane termoelektrane u Plominu može biti maksimalno 335 MW, iz čega slijedi da snaga novog bloka može biti maksimalno 125 MW, dakle četiri puta manja od planirane.
U govoru je, prema njegovim riječima, naveo i činjenicu da se u Programu prostornog uređenja RH iz 1999. godine navodi da se »do 2015. godine u Hrvatskoj neće graditi niti istraživati, odnosno ispitivati mogućnost gradnje termoenergetskih objekata na ugljen kao i nuklearnih elektrana«. Projekt nove termoelektrane na ugljen Plomin C, koji se hrvatskoj javnosti predstavlja kao gotova stvar, niti ima sve potrebne ekološke dozvole niti ozbiljne investitore koji su u ovo vrijeme poticanja obnovljivih izvora energije i plaćanja penala na emisije stakleničkih plinova spremni ući u takav rizičan projekt, navodi Vidan.
