U karlovačkoj Toplani u završnoj su fazi radovi na instaliranju plinskih instalacija i plamenika na prvim dvama kotlovima tako da se, kako je za 'Poslovni dnevnik' istaknuo direktor Toplane gosp. Nikola MEJAŠIĆ, njihovo puštanje u rad na plin očekuje u studenom. Time će pola kapaciteta Toplane, čiji kotlovi imaju ukupnu snagu od 116,1 MW, sadašnji rad na mazut zamijeniti ekološki prihvatljivijim i prema sadašnjem odnosu cijene i energetske vrijednosti 20-ak % jeftinijim plinom. Upravo cijena mazuta, koja je prošle i ove godine vrlo elastično pratila skokoviti porast nafte bila je uzrok prošlogodišnjega gubitka Toplane od 5,05 mil. kuna, u čemu je izravni udio goriva bio 4,2 mil. kuna - piše 'Poslovni dnevnik'. Direktor Toplane ističe kako ni posljednja pojeftinjenja Ininih naftnih derivata nisu uvijek obuhvaćala cijenu mazuta. Budući da INA kao dobavljač mazuta traži avansno plaćanje, Toplana nije imala izlaza nego se zadužiti. "Toplana je tijekom sezone grijanja stvarala prosječne gubitke od 50.000 kuna dnevno. Nakon te nužne korekcije cijene tekuće poslovanje ove godine izvukli smo na pozitivu, ali pokriće gubitaka ostaje za predstojeća razdoblja" - rekao je gosp. Mejašić. Već su prošle ložne sezone izvršena simulacijska mjerenja kojima je utvrđeno veliko rasipanje energije pa je javnim natječajem odabrana Siemensova oprema koju radnici Toplane ugrađuju u podstanice. "Jedan takav komplet koji se sastoji od digitaliziranog kalorimetra s regulacijskom jedinicom, čime u našem centralnom računalnom sustavu očitavamo stotinjak važnih parametara, stoji oko 3000 eura. Iako će ta investicija premašiti tri milijuna kuna, realno je očekivati da će se smanjenjem uočenih gubitaka ta investicija isplatiti već za godinu dana" - zaključio je direktor Toplane. Što se pak prijelaza na plin tiče, uvođenje plinske tehnologije u prvoj fazi pokriva se kreditom od 5 milijuna kuna, a kao dobavljač tehnologije izabrana je njemačka tvrtka Saacke iz Bremena, čija je oprema zapravo jedina odgovarala postojećim kotlovima.