"Za povratak Ine lobiraju bivši visokopozicionirani hrvatski političari koji imaju jako dobar ili korektan odnos sa sirijskim predsjednikom Basharom Al-Assadom" istaknuo je Al-Khsto i napomenuo kako su pregovori korektni, ali nije želio reći detalje pregovora te vraća li se Ina uskoro u Siriju ili ne.
Međutim, pregovori o vraćanju Ine na naftna polja u Siriji mogli bi se usporiti zbog izjave hrvatske ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić prije puta u Istanbul, gdje je sudjelovala na skupu Prijatelja Sirije. Naime, šefica hrvatske diplomacije, koja jučer nije bila dostupna za komentar, izjavila je u subotu da je taj skup za Hrvatsku važan zbog Ine, što se ne može “prepustiti slučaju”.
Izjava ministrice Pusić o Ini razljutila je sirijsku javnost. No treba staviti stvari u kontekst: Hrvatska u svojoj politici ne odstupa od većine država svijeta. U UN-u su protiv osude režima predsjednika Assada u Siriji bile samo dvije članice – Kina i Rusija. EU je uveo sankcije Siriji, a Hrvatska – kao već gotovo članica Unije – preuzela tzv. mjere ograničavanja. Na nedjeljnom turskom sastanku Prijatelja Sirije bilo je nazočno više od 70 ministara vanjskih poslova zapadnih i arapskih zemalja, čije su se naftne kompanije, poput nizozemskog Shella, francuskog Totala, britanskog Gulfsandsa i kanadskog Suncora, povukle iz Sirije, i to prije Ine. U Siriji sada rade samo ruske, kineske i ukrajinske naftne kompanije. Unatoč tomu, zastupnik u sirijskom parlamentu i član savjeta za nacionalnu sigurnost Sirije Ahmed Munir smatra tu izjavu provokacijom.
"Ako Hrvatska želi razgovarati o povratku svoje kompanije, trebala bi razgovarati s nama, s vlašću koja kontrolira ta naftna polja, a ne s oporbom i teroristima" kazao je Munir te napomenuo: "Sirija pozdravlja odluku svake kompanije koja se želi vratiti i ponovno raditi na sirijskom teritoriju.
On smatra da se povratak Ine temelji na činjenici da je ta naftna kompanija u vlasništvu države, a ne privatna. Po njegovu mišljenju, to će ići malo teže jer je Hrvatska prema Siriji zauzela neprijateljski stav dok je Sirija prema Hrvatskoj bila korektna. Munir je dodao:
– Kako bi Hrvatska reagirala da smo mi 1991. godine priznali SAO Krajinu, a Hrvatska je upravo to učinila na skupu Prijatelja Sirije, priznala je paravojne formacije koje ubijaju i teroriziraju Sirijce.
