Govoreći o investicijama u energetici Ante Ramljak je iznio podatak prema kojem je Hrvatska sa uvozom 6 TWh električne energije osmi svjetski uvoznik na svijetu, odnosno drugi po redu uvoznik ako se promatra vrijednost uvezene struje po glavi stanovnika.
"Ukupni investicijski potencijal Hrvatske u energetici iznosi 15 milijardi eura do 2020. godine, od čega se 60% odnosi na proizvodnju struje. Multiplikativni efekt investicija u energetici na BDP može imati utjecaj od čak 2 %. Računamo da ćemo do kraja godine započeti investicijski ciklus. U ovom trenutku niti 5% projekata nije spremno za realizaciju, odnosno tek jedan projekt je u uznapredovaloj fazi. Nije toliko problem u financijama koliko su strukturalnim problemima zbog čega još nismo spremni ponuditi projekte investitorima", rekao je Ramljak. Govoreći detaljnije o projektima koji su u pripremi Ramljak je spomenuo revitalizaciju HE Sklope i HE Senj, gradnju HE Senj 2 i HE Kosinj. Ti projekti vrijedni su 650 milijuna eura i dali bi 1,6 TWh struje. Projektna dokumentacija postoji a ekološka studija je u izradi, kazao je Ramljak te dodao da će HEP za te projekte tražiti strateškog partnera po principu 50:50%.
Među planirane projekte uvrstio je HE Dubrovnik 2, u vezi čega su inicirani razgovori s Republikom Srpskom, a za multifunkcionalni projekt gradnje HE na Savi Vlada bi željela prije kraja mandata bar inicirati početnu fazu gradnje. Čačićev savjetnik je naveo i projekte na Dravi (Molve 1 i 2), vrijedne 350 milijuna eura za koje tek treba napraviti studiju izvodivosti jer je to područje pod zaštitom ekološke mreže Natura 2000. I za taj projekt HEP bi išao u strateško partnerstvo. Strateškog partnera za izgradnju Plomina C Vlada planira tražiti raspisom natječaja u lipnju ove godine.
Ljubica Cvenić, HEP-ova direktorica za strategiju, planiranje investicija i korporativni razvoj rekla je da ta tvrtka ove godine planira investirati 3,402 milijarde kuna, dok je prošle godine investirano 2,381 milijarde kuna. Od ukupno planiranih investicija 35% se odnosi na proizvodnju, 39% u distribuciju, a 17% u prijenos. Govoreći o projektima navela je uglavnom projekte koje je spomenuo i Ramljak, dodavši da bi se s HE Omblom i TE Plomin C moglo početi ove godine.
Slavtcho Neykov, direktor tajništva Energetske zajednice govorio je o regionalnim perspektivama pri čemu je istaknuo da je Europska unija snažno ovisna o Rusiji. Rusija je drugi po redu izvoznik urana u EU, treći po redu izvoznik ugljena te prvi izvoznik plina i nafte. Do lipnja će biti dovršena i vjerojatno ubrzo usvojena Regionalna energetska strategija čiju izradu je inicirala Srbija. Taj bi dokument trebao sadržavati listu prioritetnih projekata, kao i kriterije za njihovo prihvaćanje, najavio je Neykov.
