Projekt izgradnje Južnog toka, koji je Moskva proglasila „mrtvim”, Srbiji je ostavio velik trošak. Oko 30 milijuna eura otišlo je na osnivački ulog zajedničke tvrtke, projekte, izvlaštenje i pripremne radove. Umjesto s investicijom od dvije milijarde eura i godišnjim prihodima od oko 300 milijuna eura, Srbija je priču s „Južnim tokom” završila sa minusom, koji samo stjecajem okolnosti nije veći. Plan je bio da ruska i srpska strana u zajedničku tvrtku „Južni tok Srbija”, sa sjedištem u poreznoj oazi u Švicarskoj, unesu osnivački ulog od po 75 milijuna eura. Većeg ulaganja u „Južni tok” državu je spasio bivši ministar financija Lazar Krstić, koji nije htio potpisati dvije posljednje garancije za kredit „Srbijagasu”, tako da taj novac nije završio na računu zajedničke tvrtke. Ipak, država je otkupila zemlju, a otvoreno je i pitanje sudbine zajedničke tvrtke„Južni tok Srbija”, u kojoj direktor „Srbijagasa” Dušan Bajatović kao dopredsjednik prima 10.000 eura mjesečno. O tome zasad „Južni tok Srbija” ne želi govoriti uz obrazloženje da još nisu dobili službene informacije o stopiranju projekta, javlja Blic. Puno gubi i Slovenija, koja je izgubila veliku priliku da bude uključena na značajan energetski tranzitni pravac koji omogućuje veću sigurnost dobave u kriznim situacijama. Najveći dobitnik cijele priče je Turska koja postaje važan tranzitni pravac ruskog plina prema JI Europi.