Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijarto prošli je tjedan rekao da bi MOL za svoj dio u INA-i trebao dobiti barem novac koji je uložio, a neslužbeno se već neko vrijeme tvrdi da MOL za polovinu INA-e traži dvije milijarde eura. To znatno premašuje premijerova očekivanja, koji smatra da bi MOL-ov udio trebao koštati 6-7 milijardi kuna. Energetičari naglašavaju da je INA znatno tehnološki nazadovala u 13 godina partnerstva s MOL-om, tržišni udio joj je znatno pao, kao i zalihe ugljikovodika, koje nisu obnavljane željenom dinamikom. Premijer je nedavno najavio da će se Hrvatska žaliti na odluku UNICTRAL-a, no Večernjak piše da se uopće ne zna tko piše tu žalbu, za koju navodno rok ističe danas. Žalba ili ne, malo je vjerojatno da bi ona imala željeni učinak, jer nema novih bitnih okolnosti, poput primjerice nove pravomoćne presude za korupciju u INA-i. Poslovni dnevnik piše da bi jedna od jačih karata u pregovorima s MOL-om, osim kvalitetne evaluacije kompanije, mogle biti kaznene prijave koje je HANFA još 2011. podnijela DORH-u protiv odgovornih ljudi u MOL-u i INA-i, koje je teretila za manipulaciju tržištem, prijevare u gospodarskom poslovanju i zlouporabu povlaštenih informacija zahvaljujući kontroverznoj listi ovlaštenja za raspolaganje informacija (LODO). DORH ni nakon pet i pol godina nije postupio po prijavama, a Poslovni piše da im sredinom godine prijeti zastara. Na pitanja Poslovnog, što je učinjeno u DORH-u su rekli da ne mogu odgovoriti na pitanja zbog čuvanja tajnosti podataka. Dakle, te prijave nisu ni odbačene, niti se po njima postupilo u smislu pokretanja sudskih postupaka. Prva kaznena prijava koju je svojedobno podnio Ante Samodol, ondašnji čelnik HANFA-e odnosila se na MOL-ovu javnu ponudu za otkup dionica od malih dioničara u prosincu 2010. Dioničarima je nuđeno 2.800 kn po dionici, a HANFA je doznala da je MOL preko trećih strana iz inozemstva pokušao uhvatiti natpolovični paket dionica pri čemu je nudio znatno više novaca (4.000 kn). Druga kaznena prijava tiče se LODO-a, a HANFA je dokazivala da Uprava ne upravlja kompanijom već to čini MOL preko Odbora izvršnih direktora. Hrvatski članovi Uprave na to su se žalili, ali, kako je nedavno istaknuto u arbitraži, nisu predali žalbu Trgovačkom sudu. Poslovni se pita može li se sada preispitivati i odgovornost DORH-a koji od 2011. nije postupao prema kaznenim prijavama vezano za upravljanje INA-om, ali i način donošenja odluka u toj kompaniji, što je moglo pomoći Hrvatskoj da dobije arbitražu koju će sada masno platiti.