On je istaknuo da HEP zadnjih godina posluje s dobiti od bar milijardu kuna, za razliku od Ine koja je zadnje tri godine u minusima većim od milijardu kuna. Govoriti o vrijednosti HEP-a od tek 19 mlrd. kuna, koliko je njegov temeljni kapital je deplasirano, smatra Čorak, jer HEP vrijedi znatno više, što nikada do sada nije bilo precizno procijenjeno. Predložio je Vladi da novac za otkup MOL-ovog udjela u INA-i nađe iz naplate ogromnih dugova za električnu energiju iz Srbije, koja je još tijekom Domovinskog rata prestala Hrvatskoj isporučivati struju na ime kredita koje je HEP dao za razvoj TE Obrenovac i rudnika Tamnava.
Svi sindikati spremni su na zajedničke aktivnosti, ako se za to ukaže potreba, no čini se da među njima nema jasne vizije što bi to trebalo biti. Sonja Mikulić, predsjednica Nezavisnog sindikata HEP-a istaknula je da ako se i dogodi štrajk, građani i potrošači to ne bi osjetili jer postoji procedura ponašanja u štrajku koja ne podrazumijeva obustavu isporuke električne energije. "Nikada ne bismo išli na štetu države jer tu smo radi građana. Imamo druge metode pritiska", kazala je Mikulić, reagirajući zapravo na najavu Denisa Gete, čelnika Tehnosa, koji je nakon Božića najavio da bi građani mogli ostati bez struje nastavi li Vlada privatizaciju. Danas Geto ima nešto drugačiju priču. "Išao sam u javnost namjerno s nepreciznom izjavom jer smo morali privući pažnju javnosti. Radnici nikome neće namjerno isključivati struju, pa ni u svrhu otpora privatizaciji, ali mogli bi nekoga tko je ispao s mreže ne uključiti. Privatni vlasnik je taj koji bi posredno mogao dovesti do toga da u Hrvatskoj nema struje. Među nama postoji velik broj ljudi koji će ustati i spriječiti privatizacijske postupke, sve je moguće pa i štrajkovi", kazao je Geto.
