U periodu 2012.-2016. HEP će investirati 19 milijardi kuna, a od toga će 4,2 milijarde kuna otići na izgradnju kapitalnih objekata, najavio je predsjednik Uprave HEP-a Zlatko Koračević na današnjoj konferenciji o hrvatskom elektroenergetskom sustavu u organizaciji magazina Banka. Projekti HE Ombla i Plomin 3 su spremni za realizaciju, a u planu su i gradnja dvije kogeneracije u Zagrebu i Osijeku, snage 120 MW. Otimizacijom hidroelektrana na Cetini dobiven je ekvivalent akumulacije Peruča, a u tijeku je i revitalizacija HE Zakučac, istaknuo je Koračević požalivši se da je pripremljenost dokumentacije za proizvodne objekte vrlo niska.
Do kraja srpnja trebala bi biti dovršena EBRD-ova studija HE Ombla koja provjerava zaključke stare studije. 'Mogu reći da su već sada svi ključni elementi iz ekološke studije potvrđeni', rekao je Koračević odbacujući spekulacije kako je HE Ombla neisplativ projekt. Nova hidroelektrana vratit će uloženo za 13,5 godina, istaknuo je predsjednik Uprave. Ističe kako je HE Ombla prošla veći broj raznih međunarodnih kontrola i kako je hrabro tvrditi da je riječ o ekološki štetnom projektu. 'O njezinoj štetnosti o tom – potom. Važno je istaknuti kako će ona zaštiti izvorište pitke vode za Dubrovnik', naglasio je Koračević. Poručio je kako će HEP učiniti sve da poboljša dijalog s udrugama za zaštitu okoliša i da će se inzistirati na najboljim tehnološkim rješenjima u HE Ombla i u gradnji TE Plomin C.
Investicijski ciklus u proizvodne objekte je nužnost. "Ako ne računamo TE Plomin proizvodna cijena struje iz HEP-ovih termoelektrana je 33 do 200% skuplja nego struja iz uvoza. Gubitke trpimo i u Zagrebu, pa je HEP na toplinarstvu lani izgubio 350 milijuna kuna. Tražili smo da se odgovornost za određivanje cijena toplinske energije s lokalnih samouprava vrati na državu", rekao je Koračević.
Najavio je kako će danas Vladi biti prezentiran plan restrukturiranja HEP-a do 2016. godine. 'Promjena organizacije smanjit će broj rukovoditelja za 300-tinjak', najavio je Koračević komentirajući lošu starosnu strukturu zaposlenih. Višak zaposlenih u HEP-u rješavat će se odlaskom u mirovinu, dokupom staža, izdvajanjem sporednih djelatnosti u zasebnu tvrtku koja će prvih nekoliko godina raditi za HEP i pokušati naći svoj prostor na tržištu, a manji dio bit će proglašen tehnološkim viškom. Točan broj prekobrojnih Koračević nije htio otkriti, iako se u javnosti već pojavila brojka o 3.000 ljudi.
Član Uprave Centra za investicije u energetici Ante Ramljak najavio je da bi strateški partner za gradnju TE Plomin C trebao biti poznat u prvom kvartalu iduće godine, a jedan od kriterija za izbor partnera bit će udjel domaće komponente u radovima i opremi. Voditelj tog projekta u HEP-u Alfredo Višković kazao je da se HEP u Plominu C odlučio za najbolju komercijalnu tehnologiju koja nije prečesta "jer tek dolazi", a svi parametri onečišćenja zraka i tla bit će 20% bolji nego što su sada, iako je broj megavata znatno veći. Pomoćnik ministra zaštite okoliša za okoliš i održivi razvoj Davor Škrlec istaknuo je da Plomin C prije 2018. neće ući u sustav pa tako neće moći biti podrška obnovljivim izvorima koji će u tom periodu masovno ući u sustav. Škrlec je izrazio sumnju da ta elektrana kad uđe u pogon neće biti konkurentna. "Ministarstvo gospodarstva trebalo je napraviti provedbeni plan energetske strategije, te ga staviti na javnu raspravu kroz koju bi se definirale i iskomunicirale sve lokacije za termoelektrane, ali i obnovljive izvore energije do 20 MW. Ulazak u procjenu utjecaja na okoliš za Plomin C tada bi bio posve legitiman", konstatirao je Škrlec.
Direktor Ekonerga Zdravko Mužek odbacio je Škrlecovu tvrdnju da će kupovina emisijskih jedinica za Plomin utjecati na ukupni kapacitet razvoja gospodarstva. "Emisije za Plomin neće biti izražene kroz nacionalnu kvotu emisija, niti će utjecati na gospodarstvo, već će investitor u Plomin C samostalno vrednovati projekt uključujući i emisijske kvote koje su za njega potrebne", istaknuo je Mužek.
Na skupu je bilo govora i o obnovljivim izvorima energije pa je Hubert Bašić, direktor tvrtke HEP obnovljivi izvori energije najavio da će ta tvrtka rekonstruirati i modernizirati male hidroelektrane do 10 MW koje su pri kraju radnog vijeka. Riječ je o više od 20 objekata snage 40 MW, a proizvodnjom 150 GWh godišnje, a u pogon bi ušli početkom 2016. godine. Pri tom će se HEP oslanjati na domaće gospodarstvo. Ta je tvrtka najavila i da će na krovove svih svojih zgrada postaviti fotonaponske panele, a potencijali se već snimaju.
