Na ovom skupu prisustvovali su svi predstavnici industrijskih i energetskih tvrtki, kao i predstavnici nadležnih ministarstava, regulatora i iz bugarske gospodarske komore. Haritonova je objasnila da se povećanje cijene struje očekuje usljed uvođenja plaćenih kvota za emisiju CO2. Točnije sve termoelektrane, kao i tvrtke koje emitiraju te štetne plinove, morat će izračunaju koliko će ih koštati kupovina takvih kvota, ukoliko ih bude više od dozvoljenih.
Sa druge strane, rashodi energetskih tvrtki bit će ukalkulirani u cijenu proizvedene energije. Prema riječima zamjenice ministra, diskusija o štetnim plinova je zakasnila, jer pitanje ekonomije sa niskim emitiranjem štetnih plinova je odavno postavljeno u mnogim drugim zemljama, dok u Bugarskoj nije bilo dovoljno naglašeno.
"Mi trebamo ispuniti obaveze koje imamo prema EU. Problem sa kvotama nije samo bugarski, on je mnogo ozbiljniji u Poljskoj, primjera radi. Nismo samo mi žrtve, kod nas je bio problem što nismo ovo pitanje postavili na vrijeme" kaže Haritonova, dodajući da je sada vrijeme da se razmišlja kako učiniti tu situaciju podnošljivom za bugarski narod.
U diskusiji je učestvovao šef bugarske konfederacije poslodavaca, Plamen Dimitrov. On se osvrnuo na dva aspekta uvođenja plaćenih kvota CO2 od 2013. godine.
S jedne strane se postavlja potreba tvrtki koja emitiraju višak CO2 da kupuju kod onih koji imaju zelene certifikate. I u oba aspekta javlja se samo još jedan faktor koji će utjecati na podizanje troškova za proizvodnju električne energije.
On je dodao da u načinu dobijanja kvota postoji velika raznovrsnost. Primjera radi, svi proizvođači električne energije naći će se u kategoriji koja će od 2013. godine morati kupovati kvote štetnih emisija. Dio od tih kvota će biti osiguran besplatno ili će biti naloženo da se novac za kupovinu uloži u investicije.
Inače, za sve djelatnosti, osim za proizvodnju električne energije, je predviđen određen broj besplatnih kvota. Ukoliko se dogodi da se iskoriste besplatne kvote, onda će tvrtka automatski morati da ih otkupljuje na specijalnoj burzi koju bi organizirala država – objasnio je Plamen Dimitrov.
"Polovinu od dobijenih prihoda od trgovine sa kvotama dobija država i ona ta sredstva ulaže u smanjenje emisija štetnih plinova i u investiranje u razvoj obnovljivih izvora energije, a druga polovina se koristi u svrhe za koje država procijeni da su prioritetne", kaže Plamen Dimitrov. On je dodao da se kompanijama koje emitiraju štetne plinove daje određen broj besplatnih kvota. One čak mogu da dobiju i financijeske kompenzacije od strane države i to predstavlja dozvoljenu državnu pomoć, piše Eneregy Observer.
