Europski tjedan regija i gradova i 125. plenarno zasjedanje Europskog odbora regija u Bruxellesu okupilo je oko 6000 sudionika i 600 govornika iz cijele Europe na programu koji sadrži oko 100 radionica, rasprava, izložbi i događanja. Na ceremoniji otvaranja istakla se provedba novoosnovanog kohezijskog udruženja i europska ulaganja u mlade ljude, a rasprava je bila usmjerena i na nastavak izgradnje povjerenja između Europska unije i njezinih građana kako bi se poboljšao životni standard u nadolazećim godinama. Iska Mihaylova, predsjedateljica Odbora za regionalni razvoj, naglasila je: "Ako želimo razvijati budućnost Europe, moramo potražiti pomoć naših mladih ljudi. Trebamo nove svježe ideje, a kako bismo uveli novine u Europi, moramo inovirati sebe." Naime, zahvaljujući toj politici EU će u razdoblju 2014. – 2020. uložiti otprilike 350 milijardi EUR (što je približno trećina proračuna EU-a) kako bi smanjila razlike i podržala održiv razvoj u svim svojim regijama. Također, organizatori pozivaju Europsku komisiju da decentraliziraju procese odabira, upravljanja, praćenja i nadzora projekata te uključe regije u definiranje i izradu programa rada u sklopu natječaja. Trodnevna predavanja i radionice su isticale izazove globalizacije, čiji se efekti sve više mogu vidjeti na lokalnim razinama. Tako su prikazani primjeri lokalnih inovativnih projekata u energetici, transportu i telekomunikaciji koji su povećali otpornost na globalnu neizvjesnost i promjene takozvanih 'pametnih zajednica'. Isto tako, naglasak je bio i na prijelazu na kružno gospodarstvo, razlikama među regijama i rješenjima koja se mogu primijeniti kako bi se takve razlike eliminirale te kako što bolje pripremiti gradove na takve promjene. Između ostalog, objašnjeno je kako lokalna proizvodnja bioplina iz otpada može potaknuti razvoj kružnog gospodarstva bez fosilnog goriva, održivog transporta, ekoloških farmi, energetske sigurnosti i općenito održivosti regija i gradova. Fokus je bio i na gradovima koji potiču 'zelene' i održive projekte u transportu, energetskoj učinkovitosti, kvaliteti zraka i kružnom gospodarstvu. Zatim, prikaz treće industrijske revolucije u okvirima energetske tranzicije, digitalnih rješenja, prilagođavanja klimatskim promjenama i društva bez emisija CO₂ te kako uključiti građane u tu tranziciju, od poslova, svakodnevice itd. Također se govorilo i o Platformi za strategiju za inteligentnu specijalizaciju u energetici i primjerima dobre prakse kod europske međuregionalne suradnje. Prema tome, također se naglasila volja regija za zajedničke projekte i pojašnjavalo kako doći do investitora diljem svijeta. Često su se spominjali 'pametni gradovi' i 'pametne mreže', a pogotovo u kontekstu: može li elektroenergetski sustav biti održiv i otporan u urbanom kontekstu, koliko elektroenergetske mreže mogu primiti velike količine energije iz obnovljivih izvora te njihovo zadovoljavanje potražnje u gradovima, prepreke i prilike za digitalizaciju mreže i primjeri dobre prakse. Uz to, radi pojačavanja zajedništva europskih regija i što veće otpornosti i održivosti Unije, Europska komisija i Europski odbor regija danas su pokrenuli zajedničku platformu 'Broadband Platform' kako bi što šire i brže povezali sve europske regije, uključujući ruralna i slabo naseljena područja, gdje razvoj nije dovoljno potaknut tržištem. Cilj nove platforme je ukloniti digitalnu podijeljenosti zbog geografskog položaja ili slabog tržišta.