Od ukidanja obustave trgovanja Inom najvjerojatnije neće biti ništa, doznaje Vjesnik iz dobro upućenih izvora. Naime, Inom se posljednji put na Zagrebačka burzi trgovalo 29. travnja, prije Hanfine odluke o obustavi trgovanja zbog sumnji u manipulaciju MOL-ove uprave tržištem. Nakon što je regulator tržišta kapitala proveo nadzor u Ini i 29. srpnja donio rješenje kojim traži ispravljanje određenih internih nepravilnosti vezanih uz postupanje s povlaštenim informacijama, ukidanje obustave trgovanja očekivalo se najranije sredinom rujna ili do početka listopada. Produljenje Hanfine obustave rješava problem donošenja političkih odluka. Ipak, ne bi začudilo da Vlada donese uredbu kojom zabranjuje svakom dioničaru stjecanje udjela u Ini iznad 49,99 posto i tako pred izbore pokaže svoju posvećenost obrani nacionalnih interesa, ističe Vjesnikov izvor. Blokada vrlo vjerojatno neće biti ukinuta nakon rujna, smatra Vjesnikov sugovornik koji je želio ostati neimenovan. »Hanfa sredinom mjeseca opet kreće u nadzor u Ini. Taj će nadzor potrajati oko dva tjedna, pa će se tražiti još neki dokumenti koje Ina nije dostavila, uglavnom cijeli će postupak potrajati. Teško je procijeniti do kada će obustava trajati, možda i do kraja studenoga«, ocjenjuje upućeni Vjesnikov izvor, dodajući da su i financijski krugovi uvjereni u takav razvoj situacije. Podsjetimo, Ina je, pak, u utorak podnijela tužbu Upravnom sudu na srpanjsko Hanfino rješenje tražeći njegovo poništenje, a sve je to popratila medijskim priopćenjem. Iako Ini nitko ne može osporiti pravo na korištenje predviđenih pravnih lijekova, podnošenje tužbe shvaća se kao novi mađarski napad na Hanfu. Tim više jer hrvatski članovi Inine uprave u medijima tvrde da nisu dali svoj pristanak na davanje punomoći Ininim odvjetnicima da pokrenu tužbu. Javno iznošenje protupoteza vezanih uz postupanje Hanfe, što je već postala uobičajena praksa Inina strateškog partnera Mola, navodno izluđuje Hanfu i njezina prvog čovjeka Antu Samodola. »Sve ovo prerasta u neku vrstu osobnog rata između Hanfe i MOL-a, odnosno Ine«, kazao je Vjesnikov izvor. Drugo je pitanje kako će se u cijeloj situaciji postaviti Vlada, kojoj rješenje sve »vrućeg krumpira« MOL-ova vlasničkog udjela u Ini dolazi u najnepovoljnijem trenutku - pred izbore. »Pitanje je koliko se politika tim pitanjem želi baviti. Produljenje Hanfine obustave rješava problem donošenja političkih odluka. Ipak, ne bi začudilo da Vlada donese uredbu kojom zabranjuje svakom dioničaru stjecanje udjela u Ini iznad 49,99 posto i tako pred izbore pokaže svoju posvećenost obrani nacionalnih interesa«, ističe Vjesnikov izvor. Mediji pak pišu kako će MOL pokušati provesti pritisak na mirovinske fondove da mu prodaju svoje dionice Ine. Kao sredstvom pritiska navodno će se poslužiti prijetnjom povlačenja Ininih depozita iz banaka koje su vlasnice mirovinskih fondova. Iako bi odlazak sredstava kompanije poput Ine za svaku banku bio značajan udarac, u takav scenarij među financijašima rijetko tko vjeruje. »Vlasnici dvaju mirovinskih fondova koji imaju najveće udjele u Ini - AZ i PBZ/CO - nisu samo banke. Osim toga, fondovi na takve prijetnje ne bi ni reagirali«, smatraju financijski krugovi. »Ina je Mađarima presudna i sve će pokušati da se dočepaju većinskog vlasništva. No, ne vjerujem da će fondovi prodati dionice zbog takve prijetnje. Bankama bi povlačenje Inina novca bio udarac, ali bi ga preživjele bez većih problema«, ocjenjuje jedan analitičar za Vjesnik.