Ove srijede SAD je i službeno istupio iz Pariškog klimatskog sporazuma, slijedom Trumpove odluke. Bivši američki predsjednik, demokrat Barack Obama obvezao se do 2025. smanjiti američke emisije ugljičnog dioksida za 28% ispod razine 2005. Ako pobijedi Joe Biden, SAD će se vratiti pod okrilje Pariškog sporazuma te će se zalagati za 100% ugljično-neutralan elektroenergetski sektor do 2035., kako je u predizbornoj trci najavio Biden. Takav cilj mogao bi biti vrlo izazovan u realizaciji pošto republikanci kontroliraju Senat, a tu su i tehničke prepreke.
Nerealne ambicije
Kada bi Trump osigurao još četiri godine mandata, te uz republikance u Senatu, analitičari predviđaju da se agresivna federalna klimatska politika ipak neće ostvariti, ali energetska tranzicija koja traje neće usporiti. Ako bi Joe Biden bio novi predsjednik, utjecaj na energetski sektor bio bi veći, ali dekarbonizacijski ciljevi bili bi teže ostvarivi jer demokrati ne kontroliraju Senat.
Čak i glavni izvršni direktor dekarbonizacijski najambicioznije elektroprivrede u SAD-u XcelEnergy Ben Fowke izjavio je da su Bidenove ambicije "pucanje na Mjesec" s postojećim tehnologijama. Šefovi elektroprivreda koji su se okupili nedavno na Princetonu na jednom panelu smatraju da je s postojećim tehnologijama moguće smanjiti emisije iz termoelektrana za dodatnih 70% do 80%, ali 100-postotna dekarbonizacija elektroenergetike do 2035. ne čini im se ostvariva. "Nemoguće je elektrificirati druge sektore ako je tvoj proizvod previše skup. Možda i možeš, ali tu treba dosta 'poguranca'. Mislim da je problem s ciljem za 2035. s tim da tehnologije kojima se miču emisije za spornih 20 do 30% danas još nisu operativne ili ekonomične, tako da bi to bio pucanj u Mjesec", misli Fowke, prenio je nedavno E&E News.
Problem novih Zakona
Bidenove ambicije podrazumijevaju velike promjene u prijenosnoj mreži koje bi trebao voditi federalni energetski regulator, a trebale bi proći i Kongres, gdje trenutno vode demokrati. Obje grupacije podržavaju energetsku tranziciju sadržanu u Zakonu o energetskim inovacijama. Republikanci su pritom fokusirani na demonstracijske projekte kao što su mali nuklearni reaktori, geotermalne elektrane i CCS tehnologije. Naime, Kongres je u rujnu izglasao Zakon o poslovima u čistom gospodarstvu i inovacijama, koji prati Zakon o energetskim inovacijama koji je izglasao Senat, a koji je industrija obnovljivaca kritizirala kao neambiciozan. Bijela kuća je dala naslutiti da bi Trump u slučaju pobjede mogao staviti veto na Kongresov Zakon o poslovima u čistom gospodarstvu i inovacijama.
Iako se industrija obnovljivaca nada da će se donijeti politike poput produljenja poreznih olakšica za vjetroelektrane i solarnu energiju te dodatnih olakšica za električna vozila i skladišta energije ili cijene ugljika, takve politike možda neće biti podržane u Senatu pod vodstvom republikanaca.
Energetska tranzicija neće posustati
No, čak i za vrijeme drugog predsjedništva Trumpa, očekuje se nastavak napretka obnovljivih izvora, predvođen federalnim državama i industrijom. Unatoč predsjednikovoj retorici koja se odnosi na ugljen, vjetar i solar su procvjetali u posljednje četiri godine, a analitičari kažu kako se ti trendovi vjerojatno neće usporiti.
Donald Trump je tijekom svog mandata također slijedio deregulacijski plan, uključujući Zakone o pepelu i emisijama ugljika, a ekolozi su izrazili zabrinutost zbog potencijalno štetnog utjecaja na američku klimatsku politiku drugog Trumpovog mandata.
"Trumpova administracija provela je četiri godine potkopavajući klimatski napredak u korist velikih zagađivača. Sramotno je da, iako se još uvijek broje glasovi, prkose volji američkog naroda koji većinom podržava ostanak u Pariškom sporazumu", kaže odvjetnica nevladine udruge Earthjustice Erika Rosenthal u izjavi.
