Hrvatska tu ima što ponuditi, a Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja već je započelo s radom na novoj industrijskoj strategiji 2021.-2027., a cilj tog dokumenta nije da definira nekoliko grana u kojima je država dobra, već da definira kako pojedinim industrijskim granama može unprijediti poslovno okruženje te pomoći u alokaciji sredstava iz EU fondova.
Europska unija prati promjene i nastoji regulirati odnose u društvu i okolnosti koje nastaju primjenom novih tehnologija. EU zastupnik Karlo Ressler, inače potpredsjednik Odbora za umjetnu inteligenciju Europskog parlamenta, rekao je da su u pripremi tri nova EU akta. Akt o digitalnim uslugama kojim se reguliraju prava i odnosi korisnika i posrednika, Akt o digitalnim tržištima kojim će se ići protiv nepoštenih praksi te Akt o umjetnoj inteligenciji. "EU model tu je opreci s nekim kompanijama i režimima, a nova će pravila promijeniti sliku Hrvatske. To treba promatrati kao generacijsku priliku", zaključio je Ressler.
Broj novih industrijskih robota u blagoj stagnaciji
Znimljivo je da se računa da je 2020. u svijetu bilo operativno gotovo tri milijuna robota, mahom u Aziji, a samo Kina ih godišnje instalira više nego cijeli svijet zajedno. Slijede Australija, Europa i SAD. Zbog pandemije koronavirusa svijet je po instalacijama novih robota pao na razinu iz 2015. godine, dok je vrhunac dosegnut 2018..
Prof. dr. sc. Slobodan Danko Bosanac govorio je o projektu izgradnje prvog edukacijskog nanosatelita Perun 1 s kamerom koji će biti izgrađen i lansiran 550 km u orbitu, kako bi snimao Hrvatsku iz zraka. Riječ je o projektu čak 40 hrvatskih tvrtki i znanstveno-istraživačkih institucija, čije lansiranje iz svemirske postaje se očekuje u svibnju 2023., dok će zemaljska stanica biti u Rijeci a praćenje u Zagrebu. Satelit će se iz Hrvatske vidjeti šest puta dnevno, a životni vijek mu je pet godina. Bosanac se založio za razvoj svemirske tehnologije, jer tu imamo dosta što možemo ponuditi.
Prof. dr. sc. Mladen Crneković govorio je o novom preddiplomskom studiju mehatronike i robotike na zagrebačkom FSB-u, što je izuzetna vijest jer se rijetko otvaraju novi tehnički studiji. Prva generacija koja je upisana u rujnu broji 60 studenata, a da je kvota i dvostruko veća, bila bi popunjena i to redom vrlo kvalitetnim studentima iz gimnazija i strukovnih škola. U roku godinu i pol očekuje se formiranje i dodiplomskog sutudija.
Marko Lasić iz tvrtke KOER ('spin-offa' Klimaopreme, vodećeg domaćeg proizvođača ventilacijske i klimatizacijske opreme) predstavio je projekt prve hrvatske virtualne elektrane koja agregira proizvodnju brojnih fotonaponskih elektrana u Hrvatskoj na korist proizvođača i stabilnosti elektroenergetskog sustava. Svoja nova tehnička rješenja predstavili su i Phoenix Contact, Rittal i slovenska INEA, prikazan je i primjer uvođenja IoT rješenja u HEP Plinu, dok je tvrtka CADCAM Design Centar u efektnom završnom izlaganju pokazala koje sve prilike digitalizacija pruža za domaću industriju.
