Bilo je riječi i o Zakonu o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika koji je upućen na drugo saborsko čitanje. U MINGO-u računaju da će zakon uskoro biti usvojen, te će se zatim pristupiti raspisu natječaja za koncesije. U nacrtu zakona izmijenjen je članak 40. vezan za financijsko-porezni dio, koji je djelomično već pokriven drugim zakonom, a dijelom će biti pokriven ugovorom s investitorom, čime će investitor dobiti više fleksibilnosti . Još nije dogovoreno u koliko će istraživačkih prostora Hrvatska biti podijeljena, a u MINGO-u kažu da je površina od 2.000 km2 najmanja moguća za jedan koncesijski blok, što znači da bi Jadran mogao biti podijeljen u čak 15 polja. Istraživačke aktivnosti neće biti moguće u priobalju i na otocima, a Hrvatska bi u natječaj za koncesioniranje mogla ići u isto vrijeme kao i Crna Gora, jer su potencijalno najzanimljiviji istraživački teritoriji na samoj granici s tom zemljom. To će biti dogovoreno u narednih pola godine, a Vrdoljak misli da bi se već u drugoj polovini iduće godine moglo ići na potpis ugovora s istraživačkim kompanijama. "Računamo da bi u istraživačkoj fazi u Hrvatsku moglo pristići stotine milijuna dolara vrijednih investicija. Do 2020. godine kroz Hrvatsku će prolaziti između 15 i 20 milijardi m3 plina, a onaj tko je na izvoru plina može računati na niže cijene. To je ono što želimo postići - konkurentne cijene plina za građane i industriju", izjavio je Vrdoljak, komentirajući mogućnost da kroz zemlju prođe Jadransko-jonski plinovod (IAP). O tom plinovodi, kojim bi kroz Hrvatsku moglo proći četiri milijarde m3 plina Hrvatska će u najskorije vrijeme razgovarati s Albanijom, Crnom Gorom i BiH, koje su na trasi IAP-a, o formiranju konzorcija i zajedničkom nastupu prema TAP konzorciju.
HEP zbog zakona ne može još sniziti cijenu struje
HEP struju može pojeftiniti tek nakon isteka polovine ove godine
