Iako je zbog sukoba Rusije i Bjelorusije prekinuta isporuka ruske nafte preko bjeloruskih naftovoda prema europskim odredištima, ne očekuju se poremećaji u opskrbi zapadnoeuropskih zemalja tim energentom, komentira 'Vjesnik'. Većina njih, naime, posjeduje zalihe nafte za 90 do 120 dana, a moguća je dobava nafte alternativnim pravcima preko luka u Baltičkom moru. Stoga rafinerije rade normalnim kapacitetima, a zasad je jedina posljedica promjena trenda u vezi s cijenom nafte. Prije sukoba Moskve i Minska, cijena nafte se, dijelom i zbog blage zime, počela spuštati prema razini od 50 dolara za barel, dok se sada opet penje prema granici od 60 dolara. 
Podsjetimo, od ponedjeljka ujutro (8. siječnja), nafta preko vrlo važnih bjeloruskih naftovoda više ne stiže u Poljsku i Njemačku, od istog dana navečer prestala ju je dobivati i Slovačka, a nekoliko sati kasnije i Mađarska. Rusku naftu preko Bjelorusije više ne dobiva ni Ukrajina. Tim pravcem godišnje se preveze oko 100 milijuna tona sirove nafte, što predstavlja oko dvije petine ukupnog ruskog izvoza tog energenta. 
Prema ruskim izvorima, Bjelorusija je od 6. siječnja prisvojila 79.000 tona nafte koja je bila usmjerena prema europskim zemljama. Nakon toga su ruske vlasti potpuno obustavile izvoz nafte preko bjeloruskih naftovoda, a zaprijetile su i uvođenjem trgovinskih blokada prema toj zemlji. Kako se učinak dvodnevne obustave isporuka preko naftovoda Družba polako širi regijom srednje Europe, ruski je predsjednik Vladimir PUTIN svoju Vladu uputio da razmotri mogućnosti smanjenja proizvodnje ruskih naftnih kompanija, piše 'Vjesnik'.