Poziv na jednodnevni bojkot svih benzinskih crpki u Hrvatskoj zbog visokih cijena goriva danima kruži internetom, a poziva sve vozače da 22. veljače ne tankaju na crpkama. U apelu se negoduje zbog načina određivanja cijene derivata - kad rastu cijene derivata, kažu da je to vezano uz tečaj dolara i mediteransko tržište. No, kad je tečaj dolara povoljniji, i kad cijene barela sirove nafte padaju, oni ili ne mijenjanju cijene, ili pojeftinjuju par lipa. U poruci se također navodi da je cijena barela danas niža od one prije nekoliko godina, kad su cijene derivata bile ispod deset kuna. U srpnju 2008. godine, kad je barel nafte dostigao cijenu od 147 dolara, zabilježene su najviše cijene naftnih derivata u Hrvatskoj do tada – Eurosuper 95 je koštao 9,75 kuna po litri, a eurodizel 9,99 kuna. Trenutačno barel nafte košta 112 dolara, a litra Eurosupera 95 10,25 kuna, što je pet posto više nego 2008. godine, dok je eurodizel sa cijenom od 9,68 kuna tri posto jeftiniji nego 2008. godine. Stoji to i u odgovoru Ministarstva gospodarstva Novom listu, na pitanje zbog čega hrvatski vozači gorivo plaćaju skuplje sada, kad je barel jeftiniji nego 2008. godine. Kako kažu, cijene derivata u Hrvatskoj formiraju se na temelju kretanja cijena derivata na Mediteranu, tečaja dolara i drugih parametara. Dolar je u srpnju 2008. godine iznosio 4,6 kuna, sada je na 5,7 kuna, što je porast od skoro 24%. U međuvremenu je, napominju, povećana i naknada za obavezne zalihe nafte i naftnih derivata, te je više puta mijenjan i iznos trošarina. Porastao je otad, valja podsjetiti, i PDV. Na kraju, potvrđuju i u samom ministarstvu, »cijene naftnih derivata ne ovise samo o kretanju cijene sirove nafte, nego i o stanju zaliha, potražnji i geopolitičkoj situaciji«. Drugim riječima, ovako visoke cijene u Hrvatskoj, ali i drugdje, rezultat su špekuliranja, odnosno budućih trgovačkih ugovora na burzama derivata – ugovora koji vrijede kroz dva mjeseca. Zbog tih mehanizama cijene derivata uvijek kasne u svom pojeftinjenju za pojeftinjenjem nafte. Dakako, i ponajviše, rezultat su i visokih davanja državi. Više od polovice maloprodajne cijene litre benzina (58%), odnosno 50% maloprodajne cijene dizela, odlazi u državni proračun, pa se postavlja pitanje treba li se facebook bojkot usmjeriti samo prema kompanijama koje derivate »toče«, ili i prema državi koja, po svemu sudeći, trošarine nema namjeru zasad snižavati. Uz cijenu barela od oko sto dolara, kao sada, i tečaj dolara od oko pet kuna, trošak nafte iznosi svega tri kune. Prerada i distribucija svake litre goriva stoji jedva dvije kune, no stručnjaci kažu i manje, samo jednu kunu, a ostatak od pet kuna, i više, ide državi. »Točno, ali tim se novcem onda plaćaju zdravstvo i socijalna skrb, braniteljske mirovine i mirovine općenito, sve. Protest, bojkot, tako gledano, može biti protest protiv metodologije izračuna cijene derivata, i protiv punjenja državnog proračuna«, kaže prof.dr. Igor Dekanić s Rudarsko geološko-naftnog fakulteta. Na pitanje kako je moguće da su derivati ovdje koštali manje 2008. godine, na vrhuncu cijene barela, odgovara kako nam to može objasniti samo Vlada, u čijim je rukama formula za izračun cijene.