Europu već trese naftna kriza, jer se na benzinskim pumpama na kontinentu toči gorivo po rekordnim cijenama i prema riječima eksperata, uskoro ćemo litar benzina plaćati i po 2 eura. Benzini su trenutno najskuplji u Danskoj, gde litra benzina košta 1,72 eura, a dizel u Velikoj Britaniji se prodaje po ceni 1,75 eura za litru, dok na svjetskim burzama cijena sirove nafte dostiže cijenu 111,8 dolara za barel. U Poljskoj su 24. siječnja registrovani su i protesti građana zbog visokih cijena goriva, dok je na svjetskim burzama cijena sirove nafte dostizala cijenu od 111,8 dolara za barel, podsjeća skopski list Večer. Prognoze nisu optimističke ni za blisku budućnost, jer će cijene goriva u narednih nekoliko tjedana vrtoglavo rasti, posebno ako Iran ostvari svoju prijetnju i zatvori Hormuški tjesnac, kao odgovor na sankcije koje je Europska unija poduzela protiv te zemlje. Da se situacija pogoršava i u regiji može se vidjeti po visokim cijenama goriva. Primjera radi, u Hrvatskoj prosječna cijena benzina u eurima iznosi 1,32 eura za litru, a dizel se prodaje za 1,18 eura za litru. "I Makedonija nije van ovih događanja. Poslije korekcija cijena gorivo je dostiglo cijene od 1,28-1,31 eura za litru. Makedonska vlada je najavila da će imati razgovore sa rafinerijom OKTA koja je jedina u Makedoniji i ona je u vlasništvu grčke kompanije Hellenic petroleum. Vlada će inicirati razgovore da se što manje na makedonskom tržištu osjeti očekivana naftna kriza. Cijene benzina bilježe rekorde i u Sloveniji. Od 24. siječnja u toj zemlji litra bezolovnog benzina košta 1,406 eura za litru, bezolovni super se toči za 1,423 eura za litru, a litra dizela je dostigla cijenu od 1,324 eura za litar. Stručnjaci već upozoravaju da će se nove cijene benzina odraziti na standard građana jer transportni troškovi povećavaju proizvodnu cijenu robe a direktno utiču i na cijenu usluga. Slavčo Nejkov je direktor Energetske zajednice JI Europe. On kaže da se razmatraju direktive kako bi države mogle brzo i efikasno reagirati u slučaju teškoća u snabdevanju naftom. Podsjetimo, postojeće direktive Europske unije predviđaju zalihe nafte u količini 90-dnevne potrošnje. Pritom, zaliha naftnih derivata ne smije biti manja od 30 dana. HANDA-ine zalihe do kraja ovog mjeseca trebale bi pokriti potrošnju benzina za 70 dana, dizela za 55, loživog ulja za 119, mlaznog goriva za 126 i plinskog ulja za 33 dana.