Kao što je uobičajeno na početku godine, najprije bismo Vas zamolili za kratak osvrt na poslovanje i ostvarene projekte u prošloj, 2017. godini.
Gradska plinara Zagreb je najveći operator plinskog distribucijskog sustava, odnosno distributer plina u Hrvatskoj. Pružamo uslugu distribucije plina na području Grada Zagreba i sjeverozapadnog dijela Zagrebačke županije za 22 opskrbljivača, odnosno za 281 364 krajnjih kupaca. Kako je tijekom prošle godine došlo do određenog stabiliziranja gospodarstva, to je dovelo do pokretanja investicija o kojima ovisi naš daljnji razvoj. Tako smo, zaključno s listopadom prošle godine, izdali više od 3000 energetskih suglasnosti, odnosno za 25% više nego 2016., a broj obračunskih mjernih mjesta povećan je za gotovo 2000. Tijekom prošle godine također smo intenzivirali investicijske aktivnosti: ukupno smo izveli više od 32 km plinovoda, od čega 26 km novih. Certifikacijom sustava upravljanja energijom prema zahtjevima norme ISO 50001 : 2011 nastavili smo s realizacijom strategije standardizacije sustava upravljanja kvalitetom. U cilju daljnjeg poboljšanja integriranog sustava upravljanja kvalitetom, zaštitom okoliša i gospodarenja energijom i podizanja sigurnosti distribucijskog sustava započeli smo i dugoročni projekt implementacije sustava upravljanja tehničkom sigurnosti Njemačkog udruženja za plin i vodu (TSM DVGW). Implementacija navedenih tehničkih pravila omogućit će dodatne kontrole i jasno definiranje tehničke odgovornosti i ovlasti u procesima realizacije. Svjesni smo da su stručnost i kompetentnost zaposlenih najvrjedniji resurs Društva i temelj budućeg razvoja te smo znatna sredstva uložili u doškolovanja i stručna usavršavanja, a pomlađena je, nakon dužeg vremena, i dobna struktura zaposlenih.
Koji su planovi za 2018. godinu u vezi sa širenjem plinske mreže na Vašem distribucijskom području? Koliko se može očekivati nove mreže, novih priključaka i gdje?
Kao operator distribucijskog sustava obvezni smo dugoročno planirati te izrađujemo petogodišnje planove razvoja mreže i investicija. Prema planu, za ovu godinu planiramo izgradnju oko 40 km mreže, pri čemu su izgradnja nove i rekonstrukcija postojeće mreže podjednako zastupljeni. Novu mrežu širimo u one dijelove grada Zagreba i Zagrebačke županije gdje postoji interes stanovništva za novim priključcima i to onda dogovaramo s mjesnim odborima, odnosno jedinicama lokalne samouprave. Pri tome, kada se utvrdi interes stanovništva za priključivanjem na plinsku mrežu, najprije radimo analize isplativosti.
U ovoj godini tako planiramo nastavak gradnje mreže u naseljima Struge, Bogdani, Žitnjak i Novoselec te u Hrvatskom Leskovcu i Brezovici, a od većih rekonstrukcija u planu nam je plinovod Nehajska - Trsatska na Trešnjevci. Istodobno, izgradnju nove mreže na području Zagrebačke županije usklađujemo s interesom stanovništva, ali i koncesijskim ugovorima s tim gradovima i općinama. Uz sve to, bit će još radova u pojedinim plinificiranim područjima, ali u manjem opsegu. Sve u svemu, očekujemo oko 2000 novih obračunskih mjernih mjesta, što je i prosječan broj novih priključaka svake godine.
Često se može čuti da se mišljenje struke i tržišnih sudionika ne uzima u obzir pri donošenju zakona i podzakonskih propisa. Što očekujete od novog Zakona o tržištu plina?
Očekujemo da se kroz izmjene Zakona uvaže iskustva svih sudionika na tržištu plina i primjedbe dane na temelju njih. Potreban je precizniji opis obveza svih sudionika na tržištu plina i njihovog međusobnog odnosa, kako bi primjena bila čim jednostavnija, a sve nejasnoće uklonjene. Javna rasprava o novom Zakonu o tržištu plina trajala je do 15. prosinca prošle godine, no i prije nego što je počela, nadležnom ministarstvu smo dostavili naše prijedloge te mogu iskazati zadovoljstvo što je značajan dio naših primjedbi i prijedloga ugrađen u nacrt koji je bio predmet javne rasprave.
Primjerice, u aktualnom Zakonu nije bila propisana obveza da svaki potrošač plina, za svako obračunsko mjerno mjesto na kojem troši plin, ima važeći ugovor o opskrbi plinom, a što je novim prijedlogom korigirano.
S obzirom da je najveći broj obračunskih mjernih mjesta (plinomjera) u stanovima, u praksi je otežano ostvariti im pravo pristupa te nam je bitno da se kroz izmjene Zakona propiše obveza krajnjeg kupca da omogući pristup svom obračunskom mjernom mjestu i svojoj plinskoj instalaciji radi izvršenja propisanih nam zakonskih obaveza kojima je reguliran djelokrug rada operatora distribucijskog sustava.
Čujemo da se među distributerima plina stvara inicijativa za izmjenama Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima. Možete li potvrditi tu informaciju i, ako je točna, dati nam razloge za tu inicijativu?
Zakon koji spominjete dugo nije mijenjan, još je iz vremena kada je distribucija plina bila komunalna djelatnost, i postoji potreba usklađenja s ostalim zakonima i propisima koji reguliraju našu djelatnost. Stoga smo u suradnji sa Grupacijom opskrbljivača i distributera plina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori pokrenuli inicijativu za izmjenu tog Zakona. Stava smo da bi u lancu odgovornosti svatko trebao biti odgovoran za svoj dio posla: operator distribucijskog sustava plina za ispitivanje nepropusnosti cjevovoda plinske instalacije, dimnjačar za dimnjak i dobavu zraka, a serviser za plinski bojler, kao što se u praksi i radi. U konačnici, i sam korisnik plina odgovoran je za održavanje svoje plinske instalacije, dimnjaka i plinskog bojlera.
Vaša Služba Tehničke podrške neprestano brine o sigurnosti primjene plina i mnogo je učinila na tom području pa su nesretni slučajevi gotovo nestali. Možete li reći nešto više o tome?
Naša obveza da osiguramo pouzdanu i sigurnu opskrbu plinom, koju imamo kao operator distribucijskog sustava, neupitna je te u isto ulažemo izniman trud i stručnost naših radnika. Imamo zakonsku obavezu ispitivanja unutarnjih plinskih instalacija svakih 10 godina. Naši radnici godišnje provedu oko 30 000 ispitivanja unutarnje plinske instalacije kod redovne zamjena plinomjera te oko 20 000 kod poslova sanacija i nakon rekonstrukcija plinovoda i kućnih priključaka. Pregled i ispitivanje instalacija izvode naši stručni i educirani radnici koji su obučeni savjetovati krajnje kupce o korištenju plina te iz tog razloga ima vrlo malo trovanja ugljičnim monokisdom iz dimnih plinova. Također moram naglasiti da i sve kvalitetniji rad dimnjačarske službe u Zagrebu pridonosi činjenici da ima vrlo malo trovanja ugljičnim monoksidom jer je sadašnjom Odlukom o obavljanju dimnjačarskih poslova iz 2013. godine propisano da su područni dimnjačari obvezni kontrolirati i sustav dobave zraka kod amosferskih bojlera, što je vrlo bitno. Iskustva su pokazala da se slučajevi trovanja događaju isključivo u stanovima s naknadno ugrađenim atmosferskim trošilima i to radi istovremenog korištenja tih uređaja i kuhinjskih napa i/ili ventilatora koji izbacuju zrak iz prostora te radi ugrađene stolarije s vrlo snažnim brtvljenjem (PVC, aluminijska, nova drvena) bez osiguranja dobave zraka čime se stvaraju uvjeti za povrat dimnih plinova. Naši radnici i voditelji koji ispituju plinske instalacije svake četiri godine obvezni su položiti ispit za ispitivače i voditelje plinskih instalacija koji organizira Hrvatska stručna udruga za plin. Kontinuirano provodimo i informativne kampanje o sigurnoj upotrebi plina na čemu ćemo i ustrajati jer naši krajnji kupci prihvaćaju naputke, sve su educiraniji i bitno nam je da tako i ostane.
Što biste izdvojili kao najveće probleme kada je riječ o odnosima s krajnjim korisnicima i s drugim sudionicima plinskog lanca (izvođači radova, dimnjačarski koncesionari, opskrbljivači)?
U pravilu imamo vrlo malo problema s krajnjim kupcima, odnosno korisnicima. Za sada nam najveći izazov predstavlja nedovoljna informiranost kupaca o pravima i obvezama koje preuzimaju ne samo ugovorom o priključenju, već i ugovorom o opskrbi, odnosno ostvarenje prava na neometani pristup obračunskom mjernom mjestu i plinskim instalacijama. Takve nam situacije mogu komplicirati suradnju s opskrbljivačima.
Mogu reći da je suradnja s izvođačima plinskih instalacija i područnim dimnjačarima zadovoljavajuća i u stvarnosti cijeli sustav vrlo dobro funkcionira.
Prošle ste godine predstavili uslugu elektroničkog računa, a u planu imate uvođenje daljinskog očitanja potrošnje plina. U kojoj je fazi taj projekt?
Digitalizacija poslovanja iznimno je bitno područje koje donosi ubrzanje poslovnih procesa, jednostavniji rad, izbjegavanje pogrešaka i omogućava društveno odgovorno poslovanje. Upotrebom elektroničke dokumentacije potiskuje se i papirnata arhiva, čime se doprinosi očuvanju okoliša te u naše poslovanje implementiramo zahtjeve koje pred nas stavljaju preuzeti standardi europskih direktiva.
Uvođenjem eRačuna umjesto papirnatih računa za usluge distribucije, priključenja, ispitivanja instalacija i ostalih nestandardnih usluga za pravne osobe, izbjegli smo troškove koje nastaju izdavanjem papirnatih računa te ostvarili uštede. Osim toga, suradnja se pojednostavila jer se za svaki eRačun točno zna kada je preuzet i tko ga je preuzeo, omogućava korisniku izravan uvoz podataka u računovodstveni program čime se izbjegava mogućnost ljudske pogreške.
Što se tiče daljinskog očitanja, unatrag devet godina, od početka uvođenja sustava, testirali smo nekoliko tehnologija i provodimo pilot-projekte. Osnovna pretpostavka 'pametnog mjerenja' je mogućnost dnevnog očitanja potrošnje, a krajnji cilj dva puta dnevno alociranje potrošnje za što trenutačno nema uvjeta ni kod jednog od distributera. Mi trenutačno provodimo prvu fazu implementacije sustavima daljinskog očitanja, a koja se odnosi na poduzetništvo. Možemo reći da smo na pola puta u realizaciji, a opremanjem cjelokupnog poduzetništva pametnim mjerenjem postići ćemo, gledajući na godišnjoj razini, točno dnevno alociranje oko 40% količina koje se distribuiraju.
I za kraj, što očekujete od godine koja je pred nama?
U 2018. godini očekujem nastavak trenda rasta gospodarstva, ali i da se konačno donese Energetska strategija Republike Hrvatske i definira koja će u njoj biti uloga fosilnih goriva, a prije svega prirodnog plina. U isto vrijeme, plinsku infrastrukturu intenzivnije čeka proces implementacije naprednih tehnologija, čime će se osigurati kvalitetnije upravljanje plinskim sustavom. Prisutnost novih tehnologija i zahtjevi kupaca pred sve nas distributere stavljaju zadaću primjene novih tehnoloških rješenja kojima će distribucijska mreža od tradicionalne pasivne postati aktivna i napredna.
