Sanjaju li ljudi robotičke ovce?

Autor: N.D. Objavljeno: 07.12.2021. 🕜 13:29 Lokacija:

Ako se želite dobro zabaviti, otvorenog ste duha i volite nove tehnologije i umjetnost, tada posjetite sedmo izdanje trijenalnog međunarodnog Device_art festivala umjetnosti, robotike i novih tehnologija, koje traje do 19. prosinca u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti, u organizaciji udruge KONTEJNER i ZKM-a iz Karlsruhea.

„Sanjaju li androidi električne ovce“, kultni roman iz 1968. kultni roman Philipa K. Dicka problematizira umjetne ljude od plastike i metala ali i krvi i mesa, koji žive na ekološki opustošenoj zemlji, a ne shvaćaju ili ne žele shvatiti da su umjetni i „lošiji“ od pravih ljudi. Dok ljudi žele otići, androidi se žele vratiti, vidjeli smo u Blade Runneru, ekraniziranoj verziji tog romana. I doista, mi već itekako „živimo“ u umjetnim svjetovima, kojih uglavnom nismo svjesni, a osim inženjera njime se bave i umjetnici, katkada i solidno potkovani suvremenim digitalnim i tehničkim alatima. Ako se želite dobro zabaviti, otvorenog ste duha i volite nove tehnologije i umjetnost tada posjetite sedmo izdanje trijenalnog međunarodnog Device_art festivala umjetnosti, robotike i novih tehnologija, koje traje do 19. prosinca u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti, u organizaciji udruge KONTEJNER

Ovogodišnji je festival nastao u suradnji s grupom kustosa iz ZKM | Centra za umjetnost i medije iz Karlsruhea i zamišljen je kao dijalog između njemačke i hrvatske device art scene. Kao jedan od vodećih međunarodnih festivala koji od 2004. godine tematizira tehnologiju u suvremenoj umjetnosti, Device_art i u svom novom izdanju nastavlja pomicati granice umjetničkih medija kroz radove i koncepte koji na ironičan i provokativan način propituju potencijale, ograničenja i utjecaje tehnologije na društvenu svakodnevicu. 

Koncept ovogodišnjeg izdanja sažet u kontroverznom naslovu festivalske izložbe Stroj ne donosi promjene, kojim poziva na ponovo promišljanje našeg sve prisnijeg odnosa s tehnologijom u vremenu konstantne nepredvidljivosti i silovitih promjena. „ Naslov izložbe je provokativan, i dobro ilustrira dvojnu prirodu tehnologije. Stroj donosi promjenu, no pitanje je kakva je ta promjena i zato nam je bilo intrigantno uzeti umjetnike i radove koji se kritički osvrću na tu ideju promjene , odnosa našeg tijela s tehnologija i odnosa današnje svakodnevice s tehnologijom. Mi volimo tehnologiju, prihvaćamo i nekako ne možemo bez nje, ali nekako nas i zastrašuje i ne znamo što će nam ona donijeti“, kaže kustosica izložbe Ena Hodžić

Domaći i strani umjetnici

 Na 7. Device_art festivalu, među ostalima, susreću se mašine za snove, balerine iz budućnosti, svemirski brkovi i robotski kipar-ekolog koji će publiku nasmijati, isprovocirati, zamisliti i šarmirati. Među umjetnicima njemačke device art scene je Moritz Simon Geist, međunarodno priznati glazbenik i inženjer robotike te dugogodišnji suradnik sastava Mouse on Mars. Također,gotovo svi relevantni svjetski mediji izvijestili su o radu umjetnika Simona Weckerta Hakiranje Google karata u okviru kojeg je s 99 pametnih telefona stvarao virtualnu prometnu gužvu i manipulirao prikazom prometa u aplikaciji. 

Moritz Simon Geist
Moritz Simon Geist
Umjetnica Ana Sladetić u svom radu Welcome putem interaktivnih goblena nalik tisućama u starijim stanovima (koji predstavljaju dezinfekciju stanicu, imaju senzore koji podsjećaju na one za mjerenje temperature) ironično problematizira sigurnost interijera u kojima uglavnom boravimo za vrijeme trenutne pandemije, te niza radnji koje su uvedene da bi se spriječila zaraza i širenje virusa. Zrakom, plućima i disanjem bavi se zvučna instalacija 
Ana Sladetić
Ana Sladetić
M I J E H umjetnika Branimira Štivića fokusiranog na istraživanje medijalnosti zraka, otvorenosti respiratornih tijela prema atmosferi i disanja svih živih i neživih stvari. Umjetnica Kata Mijatović će se svojim radom Dvostruka mašina za uspavljivanje s već odsanjanim snovima pokušat će se infiltrirati u snove posjetitelja i to putem već odsanjanih snova nekih drugih ljudi koje koristi kao hipnotički okidač. 
Carolin Liebl i Nikolas Schmid-Pfähler
Carolin Liebl i Nikolas Schmid-Pfähler

Jedan od istaknutijih te zvučno i vizualno atraktivnijih radova su Audio balerine višestruko izlaganog umjetnika Benoîta Maubreya. Audio balerine probijaju barijere između glazbe i plesa, izvedbe i publike te tehnologije i tradicije, a na zagrebačkom performansu sudjelovao je glazbenik Mak Murtić na saksofonu. Umjetnici Carolin Liebl i Nikolas Schmid-Pfähler stvaraju skulpture i instalacije koje istražuju učinke tehnološkog razvoja na estetske i društvene vidove života koristeći elemente kinetike i robotike, a domaćoj publici će se predstaviti s radom-robotom RE:PLACES koji recikliranu plastiku pretvara u skulpturalne objekte.

TAGOVI