Ovogodišnji je festival nastao u suradnji s grupom kustosa iz ZKM | Centra za umjetnost i medije iz Karlsruhea i zamišljen je kao dijalog između njemačke i hrvatske device art scene. Kao jedan od vodećih međunarodnih festivala koji od 2004. godine
tematizira tehnologiju u suvremenoj umjetnosti, Device_art i u svom novom izdanju nastavlja pomicati granice umjetničkih medija kroz radove i koncepte koji na ironičan i provokativan način propituju potencijale, ograničenja i utjecaje tehnologije
na društvenu svakodnevicu.
Koncept ovogodišnjeg izdanja sažet u kontroverznom naslovu festivalske izložbe Stroj ne donosi promjene, kojim poziva na ponovo promišljanje našeg sve prisnijeg odnosa s tehnologijom u vremenu konstantne nepredvidljivosti i silovitih promjena.
„
Naslov izložbe je provokativan, i dobro ilustrira dvojnu prirodu tehnologije. Stroj donosi promjenu, no pitanje je kakva je ta promjena i zato nam je bilo intrigantno uzeti umjetnike i radove koji se kritički osvrću na tu ideju promjene , odnosa našeg tijela s tehnologija i odnosa današnje svakodnevice s tehnologijom. Mi volimo tehnologiju, prihvaćamo i nekako ne možemo bez nje, ali nekako nas i zastrašuje i ne znamo što će nam ona donijeti“,
kaže kustosica izložbe Ena Hodžić.
Domaći i strani umjetnici
Na 7. Device_art festivalu, među ostalima, susreću se mašine za snove, balerine iz budućnosti, svemirski brkovi i robotski kipar-ekolog koji će publiku nasmijati, isprovocirati, zamisliti i šarmirati. Među umjetnicima njemačke device art scene je
Moritz Simon Geist, međunarodno priznati glazbenik i inženjer robotike te dugogodišnji suradnik sastava Mouse on Mars. Također,gotovo svi relevantni svjetski mediji izvijestili su o radu umjetnika Simona Weckerta Hakiranje Google karata u okviru
kojeg je s 99 pametnih telefona stvarao virtualnu prometnu gužvu i manipulirao prikazom prometa u aplikaciji.
Moritz Simon Geist
Umjetnica Ana Sladetić u svom radu Welcome putem interaktivnih goblena nalik tisućama u starijim stanovima (koji predstavljaju dezinfekciju stanicu, imaju senzore koji podsjećaju na one za mjerenje temperature) ironično problematizira sigurnost
interijera u kojima uglavnom boravimo za vrijeme trenutne pandemije, te niza radnji koje su uvedene da bi se spriječila zaraza i širenje virusa. Zrakom, plućima i disanjem bavi se zvučna instalacija
Ana Sladetić
M I J E H umjetnika Branimira Štivića fokusiranog na istraživanje medijalnosti zraka, otvorenosti respiratornih tijela prema atmosferi i disanja svih živih i neživih stvari. Umjetnica Kata Mijatović će se svojim radom Dvostruka mašina za
uspavljivanje s već odsanjanim snovima pokušat će se infiltrirati u snove posjetitelja i to putem već odsanjanih snova nekih drugih ljudi koje koristi kao hipnotički okidač.
Carolin Liebl i Nikolas Schmid-Pfähler
Jedan od istaknutijih te zvučno i vizualno atraktivnijih radova su Audio balerine višestruko izlaganog umjetnika Benoîta Maubreya. Audio balerine probijaju barijere između glazbe i plesa, izvedbe i publike te tehnologije i tradicije, a na zagrebačkom
performansu sudjelovao je glazbenik Mak Murtić na saksofonu. Umjetnici Carolin Liebl i Nikolas Schmid-Pfähler stvaraju skulpture i instalacije koje istražuju učinke tehnološkog razvoja na estetske i društvene vidove života koristeći elemente kinetike
i robotike, a domaćoj publici će se predstaviti s radom-robotom RE:PLACES koji recikliranu plastiku pretvara u skulpturalne objekte.
