Biomasom do energetske neovisnosti i novih investicija

Autor: B.L. Objavljeno: 23.02.2012. 🕜 20:40 Lokacija: Zagreb

Šumska biomasa pruža brojne mogućnosti za ostvarenje ciljeva održivog razvoja, zaštite okoliša i sigurnosti opskrbe energijom

Šumska biomasa pruža velike prilike za ostvarenje ciljeva održivog razvoja, zaštite okoliša i sigurnosti opskrbe energijom, izjavio je to u pozdravnom govoru okupljenima na seminaru Mogućnosti primjene obnovljivih izvora energije - biomasa, prof. dr. sc. Davor ŠKRLEC, dipl. ing., pomoćnik ministrice zaštite okoliša i prirode. Isto tako, u drugom uvodnom izlaganju je predstavnik Ministarstva gospodarstva, Igor RAGUZIN, dipl. ing. istaknuo da primjena biomase u hrvatskoj energetici ima socijalne (poticanje ruralnog razvoja), gospodarske (investicije) i ekološke (zaštita okoliša) ciljeve. Konačno, vezano uz sve to, u jednom od izlaganja na Seminaru je prof. dr. sc. Dražen LONČAR, dipl. ing. s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu naglasio da bi, uz pretpostavku ostvarenja svih ciljeva koji su u vezi s biomasom zacrtani u Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/2009), ulaganja u energetska postrojenja na biomasu ukupne snage 85 MW mogla dosegnuti čak 400 mil. eura.
Ovogodišnji seminar je već četvrti po redu posvećen mogućnostima primjene obnovljivih izvora energije, a ovaj je put bio posvećen šumskoj biomasi. Dakako, i ovaj je put Seminar privukao je veliku pozornost stručne javnosti. Naime, u hotelu 'Antunović' okupio je oko 120 sudionika, uglavnom predstavnika projektantskih i konzultantskih tvrtki, proizvođača energetske opreme, investitora u postrojenja za energetsko iskorištavanja biomase, visokoškolskih ustanova i nadležnih državnih tijela. Od naglasaka ostalih izlaganja valjalo bi izdvojiti kako je važnost drvnih peleta kao energenta za male kotlove u Europi sve veća, a njihova cijena više nego konkurentna loživom ulju i prirodnom plinu, no i da se gotovo cjelokupna hrvatska proizvodnja izvozi (oko 100 000 t godišnje). No, Hrvatska izvozi i sva ostala goriva iz biomase: brikete (u količini 10 000 t godišnje). sječku (75 000 t godišnje) i ogrjevno drvo (oko 1,8 mil. m3 godišnje). Isto tako, najavljeno je da bi 2013. godine mogao biti pušten u pogon toplinarski sustav na biomasu u Pokupskom, a taj projekt upravo provodi Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske, dok se 2015. očekuje dovršetak ambicioznog projekta HEP OIE-a, Bioelektrane Velika Gorica. U svakom slučaju, Hrvatska bi se više trebala ugledati na druge europske zemlje u energetskom iskorištavanju biomase, primjerice na Austriju, gdje je gradišćansko mjesto Güssing odličan model. Naime, biomasa kao gorivo u proizvodnji električne energije u Europi sudjeluje s čak 17%. 
Isto tako, iznimno zanimljivo bilo je vidjeti i neke od ostvarenih projekata u Hrvatskoj kao što su kogeneracijska postrojenja u drvnoj industriji Strizivojna Hrast u Strizivojni i Lika Energo Eko u Udbini (projekt vrijedan čak 4,1 mil. eura), kotao na sječku u proizvodnim pogonima tvornice opreme za grijanje Centrometal u Macincu i paketno kogeneracijsko postrojenje koje je razvio Đuro Đaković Elektromont
 Uz to, dokaz za sve veće zanimanje za biomasu u Europi je i činjenica da je jedan od poznatih europskih proizvođača za grijanje, njemačka tvrtka Viessmann, svoj opsežni program (koji je također prikazan na Seminaru) u posljednjih nekoliko godina sustavno proširila upravo preuzimanjem nekoliko proizvođača opreme za energetsko iskorištavanje šumske biomase, ali i poljoprivredene biomase, bioplinova i biogoriva. 
Konačno, valja napomenuti i da je cijelo vrijeme održavanja Seminara ispred glavnog ulaza u hotel bilo izloženo paketno energetsko postrojenje njemačkog proizvođača Heizomat koje je privuklo pažnju sudionika. Riječ je o postrojenju koje može koristiti sve vrste biomase, raznu ambalažu, stare palete, drvni otpad i sl.

TAGOVI