Danas rano ujutro postignut je trilateralni dogovor Europskog Vijeća, Komisije i parlamentarnih odbora o povećanju obveznog udjela obnovljivaca u energetskom miksu s prethodnih 27% na čak 32% do 2030., čime se nastoji snažno potaknuti energetska tranzicija. To je rezultat 18 mjeseci teških pregovora a i ovaj ambiciozan cilj neke je zelene ostavio razočaranima, iako je reakcija industrije obnovljivaca iznimno pozitivna. Time se pruža veća energetska sigurnost i neovisnost Unije, ali se i otvaraju vrata za nove investicije i radna mjesta. Cilj je obvezujuć i dogovoren je na europskoj razini, a države članice moći će svoje doprinose predstaviti u nacionalnim strateškim planovima. Također, revizijom dogovorenog cilja 2023. godine EU će se cilj moći i povećati. Ne manje bitno - države članice morat će dostići cilj od 14% obnovljive energije u sektoru prometa. Taj cilj uključuje i očuvanje investicija u „konvencionalna biogoriva“ dok će se posebno poticati ulaganja u napredna biogoriva. U teškim i dugotrajnim pregovorima države su imale različita stajališta jer su im i polazišta drugačija: Francuska se zalagala za 35%, Velika Britanija za 30%, a nove vlade u Španjolskoj i Italiji bile su protiv 35%. Treba znati da je prosječno u 2016. EU trošila oko 17% električne energije iz obnovljivih izvora a Britanija primjerice tek 9%. Hrvatska je trenutno na 28% udjela zahvaljujući reviziji koja je u obzir uzela veliki rast potrošnje ogrjevnog drveta.  Hrvatska europarlamentarka Marijana Petir (EPP) kao izvjestiteljica Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj te izvjestiteljica u sjeni Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane predmetu izmjene Direktive o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora sudjelovala je na svih 5 trijaloga s Vijećem i Komisijom. Petir je noćas nakon postignutog dogovora rekla da je dobro što su ojačane uloge i pozicije malih proizvođača energije te pristup održivom korištenju biomase zasnovanom na procjeni rizika pri čemu se poštuju nadležnosti država članica za sektor šumarstva. Unatoč postignutom dogovoru, Petir žali što Europski parlament i Vijeće nisu u dovoljnoj mjeri prepoznali važnost koju europska proizvodnja konvencionalnih biogoriva ima u održanju stabilnosti poljoprivrednog sektora, posebno kada je riječ o osiguranju dovoljno proteinske hrane za životinje, a koji je u posljednje vrijeme učestalo izložen ozbiljnim krizama.