Lovrak je kazao kako su kvote postrojenja na biomasu predviđene programom do 2020. godine popunjenje krajem studenoga 2015., što je limitirajući faktor za sve ulagače iz drvne industrije, ali i za druge investitore koji su zainteresirani za ovaj sektor.
Udruga je još u prosincu skrenula pozornost na cjelokupnu situaciju vezanu uz potrebu većeg korištenja biomase i drvnih goriva, status kogeneracijskih postrojenja te na ugovaranja s HROTE-om, kao i na ugovaranje drvne sirovine s
Hrvatskim šumama. Naime, posao s proizvodnjom peleta nije unosan kao prije nekoliko godina, upozorio je Lovrak, jer je zbog nekoliko blagih zima tržište zasićeno, a cijene peleta na europskom i hrvatskom tržištu u 2015. pale su za 20% zbog uvoza iz SAD-a.
Direktor Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran upozorio je kako je devet dana prekratak rok za javnu raspravu o pravilniku. Zbog svoje važnosti, ali i činjenice da je riječ o dokumentu na 60 stranica sa 107 članaka, on traži mnogo dužu javnu raspravu. Kavran drži da predloženi pravilnik diskriminira manje i favorizira veće proizvođače, koji mogu sagraditi postrojenja snažnija od pet megavata. Takva su postrojenja, ističe, upitna s ekonomskog i sirovinskog aspekta, navodeći kako u zemljama s velikim udjelom proizvedene energije iz biomase država upravo potiče manje proizvođače.
Kavran je naglasio kako bi primjenom tako predloženog pravilnika nastale višestruke štete za cijeli drvni sektor. Predloženi pravilnik, ističe on, nije usklađen s europskom regulativom te diskriminira i pojedine korisnike jer ne vodi računa o malim kogeneracijama. Zbog toga će, naglasio je Kavran, tražiti produženje roka za usvajanje pravilnika, piše
Glas Slavonije.