U Njemačkoj obnovljivi izvori energije su dosegnuli rekordnih 61,5% ukupne proizvodnje energije početkom 2024. Međutim, ta je promjena dovela do povećanja uvoza električne energije od 23% u prvoj polovici 2024., uzakujući na njemačku ovisnost o vanjskim izvorima energije za dopunu svoje varijabilne obnovljive proizvodnje.
Varijabilnost opskrbe obnovljivom energijom u kombinaciji s visokim cijenama, predstavlja rizik za tvrtke kojima je potrebna stabilna i pristupačna električna energija. Analitičari očekuju da će daljnje oslanjanje Njemačke na obnovljive izvore energije povećati ovisnost o uvozu, što će dodatno obeshrabriti tvrtke od širenja na domaćem tržištu.
U 2023. potrošnja energije u njemačkom industrijskom sektoru pala je na 3282 PJ, što je smanjenje od 7,8% u usporedbi s 2022. Ovaj pad uslijedio je nakon već značajnog smanjenja u 2022., kada je potrošnja energije u industriji pala za 9,1% na godišnjoj razini na 3558 PJ.
Dakle, može se govoriti o ukupnom smanjenje industrijske potrošnje energije od oko 16,3% tijekom dvogodišnjeg razdoblja. Situacija je još gora za industrijsku proizvodnju: od 2021. razina proizvodnje u Njemačkoj pala je za više od 9%. Pad je još oštriji u energetski intenzivnim industrijama. Tamo su razine proizvodnje pale za više od 18% u manje od dvije godine, ukazujući na značajne probleme u sektorima koji uvelike ovise o pristupačnoj energiji.
Ovaj pad koincidira s povećanim troškovima energije uslijed "dijete" od jeftinog ruskog plina i stalnim pritiskom prelaska na obnovljive izvore energije, što je moglo utjecati na strukturu troškova ovih industrija. Trend ukazuje na pritiske deindustrijalizacije, posebno za sektore koji se ne mogu prilagoditi rastućim operativnim troškovima.
Problematične subvencije
Poseban problem predstavljaju i ogromne subvencije za obnovljive izvore energije
Njemačka će samo 2024. dati 20 milijardi eura subvencija proizvođačima obnovljive energije. Ova plaćanja osiguravaju da developeri dobiju zajamčene minimalne cijene, unatoč oštrom padu tržišnih cijena.
Sustav, u kojem vlada plaća proizvođačima obnovljive energije kada veleprodajne cijene padnu, teško je opteretio državni proračun, ostavljajući manje financijskog prostora za druga ulaganja.
Zapravo, izvorni proračun za subvencije u 2024. bio je 10,6 milijardi eura, ali kako su cijene energije pale, predviđene potrebe su se udvostručile. Ovi rastući troškovi subvencija povećavaju fiskalni pritisak i kompliciraju pregovore o proračunu, osobito s obzirom na obvezu vlade da se pridržava 'kočnice duga', sve kontroverznije odredbe koja dugo vremena guši njemačko gospodarstvo i vrši pritisak posredno i na ostale EU zemlje koje imaju 'labavije' proračune.
Istovremeno dok smanjuju broj radni mjesta domicilno, njemačke tvrtke ih otvaraju u Kini. Volkswagen je najavio ulaganje u električna vozila u kineskom Hefeiu u partnerstvu s Xpengom, ulažući 2,5 mlrd. eura. BASF koji ukida 2.600 radnih mjesta u Njemačkoj ulaže 10 mlr. eura u novi kemijski kompleks u Guandongu.
Bosch je najavio ukidanje 7000 radnih mjesta u Njemačkoj ali povećava ulog u kinesku elektromobilnost i automatiziranu vožnju, a BMW s 2,5 mlrd. eura povećava proizvodnju u Shenyangu.
