Udruženje za zeleni hidrogen i obnovljive izvore energije (UzH2OIE) uspješno je organiziralo i peti stručni panel u okviriru projekta STEM WO(MAN) pod nazivom 'Energetske zajednice i obnovljivi izvori: Ključ za energetsku budućnost Bosne i Hercegovine'. Stručni skup u organizaciji vodeće stručne udruge u području obnovljivih izvora u susjednoj Bosni i Hercegovini održan je 24. lipnja u prostorima Europe Housea u Sarajevu i privukao je velik broj sudionika. To pokazuje porast zanimanja javnosti za teme energetske tranzicije i obnovljivih izvora koji su ujedno ključne teme budućnosti.
Moderatorica skupa bila je Mersiha Babić, predsjednica UzH2OIE-a, dok je uvodni razgovor vodio ekonomski analitičar Faruk Hadžić, koji se pri tome osvrnuo na financijsku dimenziju energetske tranzicije. "Energetska tranzicija u BiH-u nije luksuz, već razvojna prilika. Umjesto da je promatramo kao trošak, moramo je prepoznati kao ulaganje koje donosi višestruke koristi - od nižih računa za građane, do većeg zapošljavanja i smanjenja energetske ovisnosti. Građani mogu postati proizvođači energije, a lokalne zajednice pokretači promjene u sklopu energetskih zajednica i učinkovitijom potrošnjom. No, bez jasnog i stabilnog financijskog okvira, tranzicija ostaje samo dobra prezentacija u PowerPointu. Prije pet godina procijenili smo da je za potpunu obnovu stambenog fonda potrebno 500 milijuna maraka godišnje. Danas, zbog inflacije i rasta troškova, taj iznos iznosi najmanje 700 mil. maraka godišnje. To je cijena neodlučnosti. Ako želimo budućnost u kojoj energija nije privilegija, već pravo svakog kućanstva - moramo djelovati odmah," izjavio je Hadžić.
Održan je i otvoreni inženjerski dijalog pod nazivom 'Inženjerski pogled unaprijed: Mladi i iskusni zajedno za održivu budućnost'. Pri tome je istakuto da se inženjeri u BiH-u suočavaju s brojnim izazovima, od ograničenih prilika za stručni razvoj, do sve izraženijeg odlaska kadrova. Veliku pozornost privuko je panel na kojemu je bilo riječi o energetskoj tranziciji u BiH-u, s posebnim naglaskom na koncept energetskih zajednica, pri čemu je naglašeno kako se radi o dva povezana koncepta koji imaju velik potencijal za dekarbonizaciju energetike, jačanje lokalnog gospodarstva i uključivanje građana u proizvodnju i upravljanje energijom.
"Energetska zajednica građana predstavlja model u kojem građani, male i srednje tvrtke, općine i drugi lokalni sudionici sudjeluju u proizvodnji i upravljanju energijom. Takve su zajednice demokratski organizirane i prvenstveno djeluju radi ostvarivanja ekonomskih, socijalnih i ekoloških koristi za članove i lokalnu zajednicu, a ne radi profita. Energetske zajednice mogu proizvoditi, pohranjivati, dijeliti, trošiti i prodavati električnu energiju, ali i ulagati u lokalne projekte poput sunčanih elektrana na školama, zajedničkih solarnih sustava na krovovima zgrada, malih hidroelektrana, sustava daljinskog grijanja ili e-punionica. One predstavljaju ključni korak prema energetskoj demokratizaciji i održivoj lokalnoj tranziciji," naglasio je Izet Jagodić iz tvrtke Smart Energy Solar. Na to se nadovezao Arnes Biogradlija koji je napomenuo kako organizirani modeli kao što su energetske zajednice imaju dalekosežniji utjecaj od pojedinačnih inicijativa jer omogućavaju zajedničko djelovanje, skalabilnost i učinkovitost. Potom je Josip Dolić, pravni savjetnik UzH2OIE-a dodao kako energetska tranzicija u BiH-u neće uspjeti ako ostane privilegij samo za velike igrače. "Pravi pomak nastaje tek kada omogućimo građanima, malim poduzećima i lokalnim zajednicama da postanu dio rješenja - u sklopu energetskih zajednica," naglasio je.
