Na 23. Forumu Hrvatskog energetskog društva koji se danas održava u Zagrebu bilo je riječi o izmijenjenom energetskom okolišu u Europskoj uniji koji se nalazi pod snažnim pritiskom da ostvari povećane klimatske ciljeve do 2030. godine, dok su energetski divovi prisiljeni na izmijenjene uloge u budućnosti. Kako to izgleda na primjeru Njemačke govorio je Ingo Block iz RWE Hrvatska koji je naglasio da grupa ima pritisak smanjiti emisije CO2 za 2,2%. Krajem rujna u Njemačkoj je na mreži bilo 37,9 GW snage u fotonaponu i 37,4 GW vjetra, a računa se da će se i u toj zemlji i u drugim zemljama FN kapaciteti povećati i bez poticaja jer ljudima postaje sve isplativije generirati vlastitu struju nego je dominantno uzimati iz mreže. No, RWE-u se kao i drugim velikim kompanijama u Njemačkoj događa da zbog velike količine struje iz OIE neprofitne elektrane ispadaju iz voznog reda. Ali događa se i nešto što je donedavno bilo nezamislivo - sve je manja zarada reverzibilnih hidroelektrana. "Budućnost je u decentralizaciji energetske industrije. Njezina donedavna uloga operatora velikih elektrana mijenja se u ulogu sistemskog integratora koji vodi računa o velikom broju malih proizvođača. Cilj nam je ne samo prodati svoju robu već prodati kupcima sigurnost te ponuditi usluge energetske učinkovitosti i smart homea. To je veliko tržište budućnosti. Još jedan aspekt našeg posla je i e-mobilnost. RWE ima 3.000 punionica diljem Europe, a zanima nas kako bi taj posao mogli proširi na Hrvatsku", rekao je Block. Tahir Kapetanović, voditelj APG-ovo upravljačkog centra konstatirao je da na globalne emisije tek 13% otpada na emisije iz EU, a ukupni doprinos energetskog sektora u emisijama je 4%. "Bez globalnih promjena u prometnom sektoru i proizvodnji hrane nećemo uspjeti doprinijeti dekarbonizacijskim ciljevima", zaključio je. S aspekta operatora austrijske mreže Kapetanović je rekao da je u ovoj godini zbog prihvata energije iz vjetra na četiri dana morali aktivirati dva bloka po 500 MW na ugljen, te da su u nekim trenucima cijene energije dovele u pitanje čak i rad protočnih elektrana koje su svetinja u sustavu. "Po cijeni od minus 150 eura po MWh nitko ne želi 'voziti'. U Europi je konzervirano 9.000 MW plinskih elektrana, a samo stajanje plinske elektrane od 420 MW stoji 20 milijuna eura. Bez konvencionalnih izvora sustav ne može funkcionirati i neki generatori će morati raditi samo radi stabilnosti sustava. Proizvođači iz OIE postat će obavezni pružati sistemske usluge, a u trenucima kad su cijene energije nula, imat će obavezu svoju energiju spremiti", rekao je Kapetanović govoreći o predstojećim promjenama u pravilima za funkcioniranje elektroenergetskih mreža.
U SAD-u se najviše grade nove vjetroelektrane
Samo u listopadu u SAD-u u rad je pušteno 574 MW iz vjetra
