Proizvodnja biometana u Europi porasla je prošle godine za gotovo 20% u usporedbi s 2021. To pokazuju podaci iz novog izdanja statističkog izvješća Europskog udruženja za bioplin (EBA). Ipak, u međuvremenu je ovisnost Europske unije o uvozu prirodnog plina porasla s 83%, kolika je bila 2021., na 97%, kolika je bila 2022. godine. "S porastom ovisnosti o uvozu plina i s hitnim klimatskim krizama održiva proizvodnja bioplina u Europi od strateške je važnosti. Svaki euro uložen u bioplinove ostat će u europskom gospodarstvu i osigurati dodatnu vrijednost od 50% prije 2030. godine, a ta će vrijednost ostati u našem gospodarstvu," ističe Harmen Dekker, izvršni direktor EBA-e.
Europska proizvodnja bioplina (kombinacije bioplina i biometana) u 2022. godini iznosila je 21 milijardu m3. To je više od cjelokupne potražnje za prirodnim plinom u Poljskoj i predstavlja 6% potrošnje prirodnog plina u EU-u u 2022. godini. Sama proizvodnja biometana porasla je s 3,5 mlrd. m3, koliko je iznosila 2021., na 4,2 mlrd. m3 u 2022. godini. U Danskoj udio biometana u plinskoj mreži približava se 40% i postoje planovi za povećanje njegove proizvodnje kako bi se nadomjestilo 100% potražnje za plinom prije 2030. godine.
Svestranost biometana kao obnovljivog izvora ogleda se u njegovom uravnoteženom distribucijskom obrascu u krajnjoj potrošnji u područjima u kojima je hitno potrebna dekarbonizacija. Tako se 2022. godine 22% trošilo u zgradarstvu, 14% u industriji, 19% u prometu i 15% u proizvodnji električne energije. "Imperativ je razmisliti o tome kako raščistiti našu ovisnost o fosilnim gorivima i uvozu energije ubrzavanjem razvoja primjene obnovljivih izvora proizvedenih u Europi, umjesto da se zaključavamo s drugim ovisnostima," podsjeća Giulia Cancian, glavna tajnica EBA-e.
Oslanjanje Europe na uvoz predstavlja rizik i za sigurnost hrane, zbog europske ovisnosti o uvezenim kemijskim gnojivima. Prema podacima EBA-e, Europa je 2022. godine proizvela 31 Mt digestata i već bi mogla pokriti 15% potražnje EU-a za gnojivima na osnovi dušika. Time bi se ekvivalentne emisije ugljikovog dioksida mogle smanjiti za 10 Mt, a potrošnja prirodnog plina za 2 mlrd. m3. "Dosezanje proizvodnje biometana od 35 mlrd. m3 zahtijeva održivu godišnju stopu rasta od oko 30% proizvodnog kapaciteta biometana," pojašnjava Mieke Decorte, tehnička i projekta voditeljica u EBA-i. "Takva razina rasta je ostvariva, ali mora biti podržana optimalnim tržišnim uvjetima. Koherentno planiranje potencijala biometana i brži procesi izdavanja dozvola prvi su koraci u poticanju razvoja tržišta i projekata, tako da imaju mnogo brži tempo," napominje ona, a izvještava EBA.
