U sklopu Zagrebačkog energetskog tjedna u Hrvatskoj gospodarskoj komori održano je izlaganje o tome kako financirati energetski projekt, o čemu su govorili predstavnici niza razvojnih banaka. Josip Vuković iz hrvatskog ureda EBRD-a najavio je da će ta banka sa 130 milijuna eura sufinancirati gradnju hidroelektrane Ombla kod Dubrovnika, HEP-ov projekt vrijedan oko 150 milijuna eura. Ta instituacija ima operativno portfelj od milijardu eura, od čega su lani u Hrvatsku plasirali 400 milijuna eura. EBRD preferira da 30% sredstava namakne sam investitor, 35% poslovne banke, a oni daljnjih 35%. Banka je počela odobravati sredstva i malim i srednjim poduzetnicima u visini od 1 do 6 milijuna eura za projekte do 10 MW snage, kamata je varijabilna, a marža se kreće od 4 do 5% na više. Hrvoje Sučić iz HABOR-a kazao je da je ta banka do sada u energetske projekte obnovljivih izvora energije plasirala 2 milijuna USD, odnosno prosječno 150.000 USD za 15 projekata OIE: 4 vjetroelektrane, 6 bioplinskih postrojenja i 5 kogeneracija na biomasu. Sučić je naglasio da je trenutno na snazi IPARD program za bioplinska postrojenja, pri čemu je HABOR projektima voljan dati mosne kredite za realizaciju projektima koji doniju novac iz IPARD-a. Ta banka preferira realizaciju kredita putem poslovnih banaka i financiraju 75% predračunske vrijednosti investicije. Kamatna stopa iznosi 6%, ali moguće je dogovoriti i 4% za posebne kategorije kao što su projekti na područjima od posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima te za klijente koji su se dokazali na tržištu (izvoznici). Sučić je rekao da banka ima problem s klijentima od kojih traže studije izvodivosti, a dobivaju tek preliminarne studije s pretpostavljenim cijenama projekta i tehnologije, a to se ne smatra ekspertnom dokumentacijom. Zagrebačka banka u 2009. plasirala je 70 milijuna eura u energetske projekte OIE, dok je IFC, koji primjerice sudjeluje na projektu HE Morača, uglavnom uključen u veće projekte i voljan je ući s 5 milijune USD u projekte vrijedne 20 milijuna USD.