Obnovljivi izvori u 2023. činili su 45,3 posto bruto potrošnje električne energije u Europskoj uniji, što je značajno povećanje od 4,1 postotnog boda u odnosu na 2022. godinu. K tomu, to je najveći godišnji porast udjela obnovljivih izvora u bruto potrošnji električne energije od 2004. godine.
Također, godišnji porast u 2022. (3,5 postotnih bodova) i 2020. (3,3 postotna boda) bili su drugi, odnosno treći najveći godišnji porast.
Vjetroenergija (udjel od 38,5 posto u ukupnoj potrošnji) i hidroenergija (28,2 posto) činile su više od dvije trećine ukupno proizvedene električne energije iz obnovljivih izvora.
Zatim, slijedi Sunčeva energija s udjelom od 20,5 posto, dok kruta biogoriva i drugi obnovljivi izvori čine 6,2 posto odnosno 6,6 posto, objavio je statistički ured EU-a Eurostat.
Austrija na prvom mjestu
Rast udjela električne energije koja se dobiva iz postrojenja na obnovljive izvore u proteklom desetljeću uvelike je postignut širenjem vjetroenergije i Sunčeve energije.
Sunčeva energija je najbrže rastući izvor koji je porastao sa svega 7,4 TW h u 2008. (ili jedan posto od ukupne potrošnje) na 252,1 TW h u 2023. godini.
Podaci pokazuju kako je više od 75 posto električne energije potrošene u 2023. proizvedeno iz obnovljivih izvora u Austriji (87,8 posto; mahom hidroenergija), Švedskoj (87,5 posto; uglavnom hidroenergija i vjetroenergija) i Danskoj (79,4 posto; ponajviše vjetroenergija).
Udjele iznad 50 posto bilježe Portugal (63 posto), Hrvatska (58,8 posto), Španjolska (56,9 posto), Latvija (54,3 posto) i Finska (52,4 posto).
S druge pak strane, javlja Eurostat, udio električne energije iz obnovljivih izvora bio je manji od 20 posto na Malti (10,7 posto), Češkoj (16,4 posto), Luksemburgu (18 posto) i Mađarskoj (19,5 posto).
