„Građani pojedinci, zadruge, udruge, privatni sektor i lokalna samouprava nezaustavljivo idu u smjeru sve veće i šire primjene obnovljivih izvora energije, udruživanjem u energetske zadruge, financiranjem projekata iz programa Europske unije, grupnim ulaganjem, sredstvima etičnih banaka, i slično. Nema razloga da Hrvatska ostane u prošlosti. Pozivamo Vladu i Ministarstvo da donesu jasne i ambiciozne ciljeve, novu strategiju u skladu s načelima održive, decentralizirane i fleksibilne energetike, u kojoj građani-proizvođači imaju bitnu ulogu, a domaća industrija vidi poslovnu priliku“, poručuje Maja Pokrovac u ime “Platforme za dobru energiju”.
"Dok se na europskoj razini mijenjaju zakoni koji trebaju pridonijeti svjetskoj borbi protiv klimatskih promjena do 2030., u Hrvatskoj već dvije godine čekamo usvajanje temeljnih dokumenata potrebnih za ulaganje u obnovljive izvore energije. Hrvatska zaostaje za europskim i svjetskim trendovima te je i dalje na dnu europske ljestvice po korištenju energije sunca kojom obilujemo.
Statistika pokazuje da je u 2016. u svijetu gotovo 2/3 novoinstaliranih kapaciteta za proizvodnju električne energije bilo iz obnovljivih izvora (oko 165 GW) s velikim udjelom solarnih fotonaponskih sustava (74 GW). Samo za solarnu energiju instalirani kapacitet je rastao sa stopom od 50% u odnosu na godinu ranije. Prema novim predviđanjima Međunarodne energetske agencije do 2022. bit će instalirano novih 1150 GW u postrojenjima koje koriste obnovljive izvore.
Da li će Republika Hrvatska biti samo promatrač u svjetskim trgovinskim tokovima ili će se aktivno uključiti u isporuku opreme i dijelova te možda najvažnije stvaranju inovacijskog i znanstvenog kapitala, koje može razviti uz pomoć vlastitih resursa ovisi o koracima koje će poduzeti u sljedećih par godina", pitaju se u Platformi. U mnogo slučajeva sama oprema za proizvodnju električne energije nosi manji dio investicije npr. kod fotonaponskih panela gdje pomoćna oprema, projektiranje i instalacija i trošak kapitala zauzimaju više od 50% troškova. Tu je i prilika za uključivanje hrvatskih gospodarskih subjekata koji se mogu specijalizirati za određenu nišu proizvoda, ne nužno cijelih postrojenja, instalaciju ili održavanje postrojenja, kao i razvijanje novih poslovnih modela i financijskih mehanizama. Upravo tu se može ostvariti i najveći iskorak te dobit za gospodarstvo jer danas, u digitalnom dobu, proizvodnja znanja i obrada podataka, kao i upravljanje informacijama donose znatno veće prihode od same proizvodnje opreme. Također hrvatske tvrtke, zadruge i ostali s domaćom proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora energije, zbog velikog raspoloživog potencijala, mogu postati velik igrač u regiji i značajan u Europskoj uniji.
