Kulture kratkih ophodnji sasječene u korjenu

Vlada je prošli tjedan u Sabor na usvajanje uputila Prijedlog Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji, koji se iščekuje već godinama jer je riječ o sadnji drva za energetske svrhe. On propisuje uvjete za sadnju kultura koje imaju visoke prinose u kratkom vremenu i mogu služiti kao sirovina u bioenerganama, a to su npr. joha, jasen, breza, bagrem, paulovnija i druge, što tek treba definirati. Prvi puta taj se zakonski prijedlog u javnoj raspravi našao 2016., a kao i tada, završni tekst je do te mjere restriktivan da će prilično ograničiti poduzetništvo u tom segmentu, umjesto da ga liberalizira i olakša. U prijedlogu zakona stoje rigorozna ograničenja u pogledu zemljišta na kojem se KKO smiju uzgajati. Prijedlogom zakona dozvoljava se uzgoj na šumskim zemljištima koja nisu privedena namjeni. To su zanemarive površine i praktično su sve u vlasništvu države. Također, ograničenja uzgoja na poljoprivrednim zemljištima na ono vrednovano kao ostalo poljoprivredno zemljište odnosi se na zemljištu koje nije pogodno za uzgoj niti jedne kulture jer je riječ o izrazio neplodnom, kamenom ili močvarnom zemljištu. Uzgoj je uz to predviđen i na šumskim zemljištima gdje je to određeno šumskogospodarskim planu. To su, pak zemljišta koja ovise o dobroj volji Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskih šuma, hoće li ih šumsko-gospodarskim planovima uopće predvidjeti. Dakle, na šumskim zemljištima, jedini koji bi uopće mogao uzgajati kulture kratkih ophodnji su Hrvatske šume. Struka je ranije upozoravala i na ograničenje na uzgoj na poljoprivredne površine maksimalne veličine do 10 ha unutar jedne jedinice lokalne samouprave po jednom proizvođaču. Time se, upozoravali su i prije zainteresirani poduzetnici, uzgoj želi učiniti što neisplativijim jer bi uzgajivač morao seliti mehanizaciju i radnike po različitim lokalnim jedinicama. Takav prijedlog ostao je i u ovoj završnoj verziji zakona pa proizlazi da od masovnijeg uzgoja KKO u Hrvatskoj neće biti ništa. Zatim, ograničava se maksimalni rok trajanja nasada na ostalom poljoprivrednom zemljištu na tek 16 godina, što nema nikakve logike niti uzora u praksi u EU. Ironično, u nacrtu stoji “da drvenaste culture kratkih ophodnji pomažu poboljšati kvalitetu vode, pružaju usluge ekosustavu, sprječavaju eroziju i ublažavaju klimatske promjene zbog skladištenja ugljičnog dioksida". Uzgred, glavno ograničenje za energetske projekte u biomasi je upravo nedostatak drveta i sječke, a kako stvari stoje ovaj zakon neće nimalo pomoći, već će podržati monopol Hrvatskih šuma.

Resorni ministar Tomislav Tolušić rekao je danas da od drvoprerađivača očekuje prijedlog raspodjele drvne sirovine i ako se ne dogovori novi model, primjenjivat će se postojeći, a predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić dodao je da je glavni cilj tvrtke restrukturiranje prodaje drvne sirovine koja bi trebala biti transparentnija i bolja. „Određene tvrtke u drvnoj industriji imaju specijalne ugovore i poseban status pri raspodjeli sirovine, a jesu li ti ugovori zakoniti ili stavljaju tvrtke u povlašteni položaj Udruženje nije dobilo odgovor“, upozorio je član Izvršnog Odbora Udruženja drvo-prerađivačke industrije HGK Ivić Pašalić. „Pitanje pokretanja kaznene prijave protiv bivše Uprave Hrvatskih šuma, a u vezi posebnih ugovora utvrdit će DORH i ostale državne institucije. Provodi se i dodatna analiza za tvrtke koje su imale povećanje kod raspodjele drvne mase, ali ako se utvrdi da su ugovori zakoniti oni se neće povlačiti“, naveo je ministar Tolušić.

Kulture kratkih ophodnji sasječene u korjenu

TAGOVI

VEZANE VIJESTI

Zašto Ministarstvo poljoprivrede opet želi zaustaviti kulture kratkih ophodnji?

Prijedlog Zakona o kulturama kratkih ophodnji zadržava monopol Hrvatskih šuma

AKTUALNO

Šarena inovacija u Beču: Umjetnost koja hladi grad i štiti klimu

INA isplaćuje dividendu od 120 milijuna eura, 12 eura po dionici

Projekt Zagreb: Grad ulaže 212 milijuna eura u obnovu i dogradnju vodoopskrbe i odvodnje

Vijesti

Specijali

Komentari