„Iskustva i mogućnosti korištenja peleta i šumske biomase“ tema je gospodarskog susreta održanog u Hrvatskoj gospodasrkoj komori. Susret je organizirao Austrijski ured za vanjsku trgovinu u suradnji s Energetskom agencijom sjeverozapadne Hrvatske i HGK pod pokroviteljstvom Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Održani su i individualni razgovori između austrijskih i hrvatskih proizvođača na tom području. Direktor Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu mr. Roman Rauch naglasio je kako je plinska kriza potaknula da se sve više razmišlja o alternativnim izvorima energije, a šumska biomasa i korištenje peleta jedan su od takvih izvora koji će biti od životne važnosti. Hrvatska je za korištenje šumske biomase idealna zemlja jer ima gotovo 50% površina pod šumama, a i Austrija ima takve predispozicije za razvijanje i korištenje obnovljivih izvora energije, rekao je mr. Rauch napomenuvši kako će znanja koja imaju u Austriji u tom području nastojati prenijeti i hrvatskim partnerima. Ravnatelj Energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske dr. Julije Domac naglasio je kako biomasa i obnovljivi izvori energije nikada nisu bili potrebniji nego danas. Energetska agencija kao vrlo mlada ustanova inzistira na partnerstvu te dobrim odnosima između gospodarstva i struke, a to partnerstvo daje rezultate i potiče projekte, rekao je dr. Domac te napomenuo kako austrijska iskustva mogu biti vrlo korisna za hrvatske partnere, a skup će biti poticaj budućoj međusobnoj suradnji, navodi se u priopćenju HGK. Državni tajnik MRRSVG-a Herman Sušnik istaknuo je kako se u vremenu energetske neizvjesnosti zemlje sve više okreću obnovljivim izvorima energije. Najviše se očekuje od korištenja biomase, pri čemu se smanjuju emisije stakleničkih plinova te ovisnost o uvozu energije. Sušnik je naglasio i poticajne mjere koje institucije poduzimaju radi razvoja korištenja energije iz biomase kao što su poticajni tarifni sustav i Operativni program prerade drva, pri čemu bi 50% sredstava bilo namijenjeno za energetsko korištenje biomase, poticajna sredstva resornog i drugih ministarstava itd. I državni je tajnik pozvao austrijske i hrvatske tvrtke na zajednički nastup te partnerstvo. Govoreći o razvoju te mogućnostima korištenja peleta i biomase austrijski su stručnjaci naglasili kako je u Austriji trenutačno oko 35.000 uređaja za grijanje na pelete, a gotovo svaki drugi od njih je u gornjoaustrijskom kućanstvu. U otprilike 270 općina griju se na biomasu i udio biomase kao energenta od 13,6% tek je jedan posto manji od udjela hidroenergije. Tržište peleta, jedinoga krutoga biogoriva konstantne i vrlo visoke kvalitete, u Austriji se počelo značajnije razvijati prije 10 godina. Godine 2006. proizvodnja peleta u Austriji bila je veća od 600.000 tona. Etabliralo se i oko 30 proizvođača kotlova te 20 proizvođača peleta, a čega njih 15 ima kapacitet godišnje proizvodnje veći od 10.000 tona. U Europi ukupno postoji 400 pogona za proizvodnju peleta kapaciteta 10 milijuna tona.