U javnu raspravu danas je stavljen Nacrt o obnovljivim izvorima energije, a javna rasprava trajat će do 24. rujna. Jedna od ključnih novosti je uvođenje područja za ubrzani razvoj obnovljivih izvora energije (kolokvijalno poznatije kao “Go-to zone”), u kojima bi se administrativni postupci za izdavanje dozvola za energetska postrojenja trebala provoditi brže i jednostavnije.
Također, po prvi puta se uvodi planiranje namjenskih područja za mrežnu infrastrukturu, a projekti u tim koridorima - koji u iznimnim slučajevima mogu biti i u zaštićenim područjima - se smatraju projektima od prevladavajućeg javnog interesa, te moraju bez odgađanja biti uvršteni u prostorne planove po skraćenom postupku. Planove za ubrzani razvoj OIE te za razvoj infrastrukture donosi Vlada zaključkom nakon provedenog postupka strateške procjene utjecaja na okoliš. Upravo te odredbe ključne su za ubrzanje prihvata OIE ne mrežu, čija gradnja je često opterećena vrlo kompleksnim i manjkavim postupcima prostornog planiranja na svim razinama.
Kartiranje prostora
Nacrt Zakona za početak predviđa kartiranje prostora. Projekti u kartiranim područjima potrebnim za “nacionalni doprinos udjela zelene energije” – poželjno s višestrukom uporabom prostora - moraju biti kompatibilni s postojećim načinom korištenja prostora. Interesna i lobistička udruženja godinama lobiraju za “Go-To zone”, a sada se predlaže da kartirana područja budu stručna podloga za izradu prostornog plana te će se preispitivati i ažurirati svakih pet godina.
Time se želi skratiti vrijeme potrebno za realizaciju projekata solarnih, vjetroelektrana i drugih obnovljivih izvora, uz istodobno definirane tehničke i okolišne uvjete. Preciznije, člankom 65. uvode se Područja za brži razvoj obnovljivih izvora energije. Plan će zajednički izrađivati nadležna ministarstva i operator prijenosnog sustava, na temelju prethodnog kartiranja prostora.
Pri određivanju tih područja prednost će imati već izgrađene i umjetne površine, poput krovova i pročelja zgrada, parkirališta, prometne infrastrukture, industrijskih područja, odlagališta, rudnika, umjetnih jezera i akumulacija te degradiranog zemljišta koje nije pogodno za poljoprivredu. Istodobno će se iz područja za ubrzani razvoj u pravilu isključiti zaštićena područja.
Za svako određeno područje propisat će se pravila razvoja i mjere za smanjenje mogućeg utjecaja na okoliš, ovisno o vrsti tehnologije koja će se ondje razvijati.
Pri izboru lokacija mora se voditi računa o prostornim planovima, namjeni zemljišta, zaštiti okoliša i drugim zakonskim ograničenjima. Ukupna površina određenih područja mora biti dovoljno velika da stvarno doprinese ostvarivanju hrvatskih ciljeva za obnovljive izvore energije.
Plan će biti javno dostupan u digitalnom obliku, lokalna zajednica i građani moraju biti uključeni u njegovo donošenje, a preispitivat će se barem svakih pet godina.
Najvažnije je da će ta područja postati temelj za ubrzano izdavanje dozvola za projekte obnovljive energije, s kraćim rokovima i pojednostavljenim postupcima. Plan će također služiti kao stručna podloga za izradu prostornih planova.
U planu je i utvrđivanje područja za razvoj OIE na moru, u suradnji s resornim ministarstvom, s najmanjim utjecajem na migracijske rute i zaštićena područja.
Problematika izvlaštenja zemljišta
U nacrtu Zakona u članku 5 navodi se prevladavajući javni interes za OIE te problematizira izvlaštenja koja su se u praksi pokazala kontroverznima, na dobro poznatom primjeru Zagorja. Ova odredba znači da se izgradnja postrojenja za proizvodnju obnovljive energije, njihovo priključenje na elektroenergetsku mrežu, sama mreža te postrojenja za skladištenje energije smatraju projektima od prevladavajućeg javnog interesa. Međutim, proglašavanje obnovljivih projekata prevladavajućim javnim interesom ne znači da država automatski može oduzeti privatno zemljište. Iznimno, Vlada Republike Hrvatske može odlukom ograničiti primjenu ovoga članka na određene dijelove državnog područja, vrste tehnologija ili projekte određenih tehničkih značajki, u skladu s prioritetima utvrđenim u NECP-u.
Zakon uređuje i novi sustav potpora za proizvođače energije iz obnovljivih izvora. Potpore bi se dodjeljivale kroz tržišne premije, zajamčene otkupne cijene i druge mehanizme usklađene s pravilima Europske unije o državnim potporama. Način uračunavanja promjena troškova ulaznih sirovina za elektrane na biomasu i bioplin rješavat će se posebnom metodologijom.
Elektrane na biomasu koje ne ispunjavaju kriterije održivosti i smanjenja emisija neće imati pravo na potporu, kao ni energane na otpad ako nisu ispunile obveze odvojenog sakupljanja otpada. Zanimljivo je da se visina referentne vrijednosti električne energije koja je utvrđena sklopljenim ugovorom o tržišnoj premiji za geotermalne elektrane može korigirati na niže, ako HROTE tako procijeni. Oni koji sa HROTE-om imaju sklopljen ugovor o tržišnoj premiji na temelju Uredbi o poticanju iz 2018., 2020. i 2023. mogu povećavati priključnu tj. instaliranu snagu elektrana.
