Ministrica zaštite okoliša i prirode dr. sc. Mirela HOLY duboko sumnja u ekonomsku i ekološku isplativost projekta gradnje HE Ombla i zato je najavila da će Elektroprojektovu Studiju utjecaja na okoliš za taj projekt dati na reviziju trojici nezavisnih stručnjaka, koji nisu ni na koji način bili uključeni u izradu studije. Na osnovu njihovog nalaza ministarstvo će predložiti Vladi daljnje postupanje vezano za taj projekt. "Hrvatska elektroprivreda ima lokacijsku dozvolu i priprema se za ishođenje građevinskih dozvola. Nema pravne mogućnosti da se zaustavi taj projekt jer kada bi ministarstvo poništilo lokacijsku dozvolu izgubilo bi sudski proces s HEP-om", rekla je HOLY na svojoj prvoj konferenciji za medije na kojoj je predstavila svoj tim i planirane aktivnosti. Ministrica je pozitivno odgovorila na pitanje da li će ministarstvo razmotriti reviziju odluke bivše Vlade koja je zabranila gradnju vjetroelektrana na otocima i kilometar od obale. "Pazit ćemo da vjetroelektrane ne narušavaju krajobraz i da ne ometaju turističku djelatnost. Vjetroelektrane šalju dobru poruku i dobro funkcioniraju u turistički vrijednim područjima u Europi i zato ćemo revidirati spomenutu odredbu", dodao je pomoćnik ministrice za održivi razvoj prof. dr. Davor ŠKRLEC. dr. sc. HOLY se pozitivno očitovala o gradnji TE Plomin C na ugljen. "Nemamo ništa protiv gradnje elektrane na ugljen jer smatram da bi bili energetski osjetljiviji kad bi se orijentirali samo na jedan energent. Tražit ćemo da se u TE Plomin C koristi moderna tehnologija kako bi se smanjilo onečišćenje zraka", rekla je ministrica. Bilo je govora i o modernizacji rafinerije nafte Sisak, pri čemu je rečeno da nije dovoljna samo snaga ovog ministarstva da pogura modernizaciju, stoga će biti razgovora sa strateškim partnerom i ministrom gospodarstva, a inspekcijski nadzor bit će skrupulozan. Kad je riječ o zahtjevima koje pred industrijske i energetske objekte stavlja IPPC direktiva ministrica je kazala da je s ministrom gospodarstva Radimirom Čačićem razgovarala o tome da se obveznicima preko Hrvatske banke za obnovu i razvoj omoguće povoljni krediti kako bi mogli na vrijeme ispoštovati zahtjeve koje pred njih stavlja direktiva. Isto tako trebat će graditi nove energetske objekte, a prof. dr. Davor ŠKRLEC je kazao da će trebati povećati udio obnovljivih izvora energije. "Zbog neulaganja u prijenosni sustav HEP nije se uspio realizirati ni prihvat 360 MW iz obnovljivih izvora. Postoji niz mogućnosti koje nisu tehničke prirode, kako bi se povećao udio obnovljivih izvora i na tome treba raditi", rekao je ŠKRLEC. Dosta govora bilo je o funkcioniranju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pa je ministrica rekla da trenutno preuzete obveze Fonda iznose 6.5 milijardi kuna, dok su prihodi Fonda tek 1,1 milijardu, tako da treba očekivati da će se raditi revizija projekata. Isto tako, najavljeno je da više neće biti moguće da se sredstva koja u fond pristižu za određenu svrhu "prelijevaju" u druge namjene, što je bila dosadašnja praksa. Fond je akumulirao 750 milijuna kuna na sustavu gospodarenja ambalažnim otpadom. "Fond neće biti operativno tijelo koje će se baviti distribucijom naknade za oporabu ambalažnog otpada, to je nakaradno. Više neće postojati koncesije za oporabu otpada, već ćemo ići na dodjelu dozvola, pa neka tvrtke funkcioniraju na tržištu. U Fondu smo naišli na razne kriminalne radnje vezane za primjenu Pravilnika o ambalažnom otpadu. Da se pravilnik doslovce provodio Fond bi imao gubitak 20 milijuna kuna", rekla je ministrica te dodala da USKOK već duže vrijeme 'kampira' u Fondu. Demantirala je da će država ukidati ili smanjivati povratnu naknadu za ambalažu u iznosu od 50 lipa, već je ustvrdila da će razmotriti različite opcije. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode po uzoru na SAD ustrojit će Nacionalnu parkovnu agenciju za upravljanje zaštićenim područjima prirode, čime će veći broj zaposlenih u administraciji dosadašnjih NP-ova i Parkova prirode izgubiti posao. MZOIP očekuje da će agencija bolje upravljati zaštićenim područjima. Isto tako, do ulaska u EU postojeća ekološka mreža Natura 2000 koja pokriva 37% teritorija države naći će se na reviziji, jer je na tim područjima vrlo ograničena gospodarska aktivnost, a zaštita ne funkcionira.