Javnost želi poštene studije utjecaja na okoliš, studije koje ne pogoduju investitorima, koje su dostupne javnosti i vođene su principima održivog razvoja, zaključak je okruglog stola Zbora novinara za okoliš Hrvatskog novinarskog društva na temu Energetski objekti i zaštita okoliša - vjerodostojnost studija utjecaja na okoliš. Skup je na jednom mjestu okupio "zelene", novinare, predstavnike izvođača studija, državnu administraciju i predstavnike investitora u TE Plomin C i HE Ombla. Upravo eko-studije za ta dva projekta bila su okosnica rasprave i oba projekta naišla su na prilično oštre kritike kada je riječ o načinu na koji ih se pokušava realizirati, pri čemu se ističe da se ne vodi dovoljno računa o zaštiti okoliša i građanima. Najveće kritike izazvala je činjenica da HEP gradnju nove elektrane od 500 MW u Plominu prozvao zamjenom objekta od 120 MW, iako je riječ o posve novom objektu. Postavljeno je pitanje isplativosti projekta HE Ombla, kojeg je konzultant EBRD-a ocijenio ekonomski neisplativim u dokumentu koji se pojavio u javnosti. Na to je Ljubica Cvenić, voditeljica Sektora za međunarodne poslove i restrukturiranje u HEP-u kazala da dokument koji se pojavio u javnosti nije vjerodostojan, da je taj dokument prošao dopune te da je projekt ocijenjen kao isplativ. Isto tako je kazala da realizacija HE Ombla ne bi trebala imati bitnijeg utjecaja na cijenu struje u državi jer će struja iz te elektrane biti dio HEP-ovog miksa. Dušica Radojčić iz Zelenih Istre kritizirala je proceduru koja ne predviđa obvezu objave cjeloviti eko-studija, a iako je izrada preslike prema zakonu moguća, to se u praksi rijetko dopušta. Istaknula je da rok javnog uvida i rasprave od 30 dana nije primjeren za studije veće od 1.000 stranica (kao što je eko-studija o Plominu), te navela primjer da takve studije javnosti bivaju dostupne od 45 dana, pa čak do 12 tjedana u Austriji. Radojčić je kazala da do izrade eko studije o Plominu nije niti trebalo doći, jer Prostorni plan Istarske županije ne predviđa objekt takve snage i s ugljenom kao energentom. Vjeran Piršić iz Eko Kvarnera je kazao da čak 97% ekoloških studija biva prihvaćeno u upravnom postupku, te da se kontinuirano odbijaju primjedbe građana, pa i kad je riječ o kvalificiranim pojedincima. Nenad Mikulić, ravnatelj Uprave za procjenu okoliša i industrijsko onečišćenje u MZOPU kazao je da je do sada napravljeno 3.000 eko studija, te da ne zna koji je postotak prolaznosti studija. Priznao je da ekološka studija za HE Omblu, koja je stara 13 g. i na osnovu koje je izdana lokacijska dozvola, danas vjerojatno ne bi prošla zbog zahtjeva eko mreže Natura 2000, koja je stupila na snagu 2007. Ipak, Mikulić drži da komisije za ocjenu studija profesionalno obavljaju svoj posao. Govoreći o HE Ombla Ljubica Cvenić je konstatirala da nema vraćanja natrag nakon što je investitor stekao određenu razinu dozvola. Mirela Holy iz SDP-a zaključila je da sadašnja regulativa koje se bavi eko-studijama nije adekvatna te da investitor treba platiti izradu studije, ali izbor izvođača treba prepustiti tijelu s javnim ovlastima. Isto tako, izvođači studije za vjerodostojnost procjena trebali bi odgovarati financijski, pa po potrebi i trajnim gubitkom licenci, smatra ona. "Politika nema što arbitrirati u smislu populizma. Ako struka kaže da je neki projekt dobar onda to treba poštivati, kako se ne bi kočili projekti koji odgovaraju traženim uzusima. Isto tako, treba omogućiti javnosti da od inicijalne faze sudjeluju u kreiranju eko studije", zaključila je Holy.