Kako piše Vjesnik, sa 16 ranije ucrtanih polja za gradnju obnovljivih izvora energije iz vjetra te četiri nove Šibensko-kninska županija moći će osigurati više od 600 MW 'zelenih' kilovata struje, što je polovica od preuzetih obveza Hrvatske do 2020. godine. Naime, Hrvatska prema Europskoj direktivi mora instalirati 1200 MW energije iz obnovljivih izvora u sljedećih 10 godina. Na tri šibenska broda vjetroagregati su već postavljeni pa će u sljedećem desetljeću prava 'šuma vjetroagregata' dominirati tim atraktivnim područjemm piše Vjesnik. Župan Goran Pauk ne krije da su izloženi stalnim pritiscima potencijalnih investitora, koji su iskazali velik interes za korištenje snage vjetra na šibensko-kninskim brdima. U gradnji tolikog broja vjetroparkova ne vidi ništa loše iako su predstavnici brojnih naselja već negodovali zbog agresivne gradnje i brojnosti vjetroparkova na malom području. Damir Lučev, pročelnik Zavoda za prostorno planiranje županije, kaže za Vjesnik da će se kroz treće izmjene županijskog prostornog plana, koje su u završnoj fazi, unijeti nove odredbe o udaljenosti vjetroparkova od prometnih i telekomunikacijskih objekata, naselja, turističkih zona i sl. Kako je riječ o novim odredbama, one se, nažalost, neće moći primijeniti na vjetropostrojenje koje je upravo podignuto na Crnom brdu kod Šibenika, a koje će za koji dan biti pušteno u probnu proizvodnju. Novi zeleni vjetroparkovi, osim na brdima oko Šibenika, gradit će se i na području Velike glave kod Danila, na brdu Glunča, Crnom vrhu kod Unešića, na brdima Bubrig, Mideno brdo i Crni Umac kod Unešića. Zatim na brdu Ljubačka vlaka u blizini Biskupije, kod Pađena, pa Orlića i na Vrbničkom platou kod Biskupije, na Svilaji u blizini Ružića, na potezu između Kijeva i Uništa, na brdu Kozjak kod Drniša, u Dazlini u zaleđu Vodica, u Boraji, Lišanima i dvije lokacije na planini Moseć. Velika novost aktualnih izmjena prostornog plana svakako je brisanje lokacije za gradnju termoelektrane koja je državnim planom višeg reda uvrštena kao potencijalna lokacija za gradnju takvog energetskog objekta, navodi list. Termoelektrana je državnom strategijom planirana na atraktivnom području Turski bok kod Rogoznice, u neposrednoj blizini morske obale. To je područje zadnjih godina bilo poprilično napadnuto divljom gradnjom, koja je od prošle godine legalizirana, što znači da se sada na tom području nalaze legalna naselja u čijoj se blizini ne smije graditi termoelektrana. Nove izmjene i dopune prostornog plana, koji je stupio na snagu 2002., predviđaju i dvije moguće lokacije za smještaj solarnih elektrana snage veće od 200 kilovata. Riječ je o lokacijama na području općine Promina i Miljevačkog doca.