Potkraj 2018. godine ukupna snaga kineskih postrojenja na obnovljive izvore dosegnula je 728 GW, što je porast za čak 12% u odnosu na 2017., pokazuju podaci kineske Nacionalne uprave za energetiku (NEA). Od tog broja, snaga hidroelektrana iznosi 352 GW (uz porast za 2,5%), vjetroelektrana 184 GW (porast za 12,4%), sunčanih elektrana 174 GW (porast za 34%) i elektrana na biomasu 17,8 GW (porast za 20,7%). Istodobno, u ukupnoj instaliranoj snazi svih kineskih elektroenergetskih postrojenja, ona na obnovljive izvore čine 38,3%. S druge strane, proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u Kini 2018. godine iznosil je 1870 TW h, što je povećanje za 170 TW h u odnosu na 2017. i čini 26,7% ukupne proizvodnje električne energije u Kini. Od toga na hidroelektrane otpada 1200 TW h (uz porast za 3,2%), vjetroelektrane 366 TW h (porast za 20%), sunčane elektrane 177,5 TW h (porast za 50%) i elektrane na biomasu 90,6 TW h (porast za 14%).
Od novih hidroelektrana, najviše ih je izgrađeno na području pokrajina Yunnan (3,92 GW), Sečuan (1,55 GW) i Guangdong (0,90 GW), na koje otpada čak 74,6% ukupne novoinstalirne snage kineskih hidrelektrana total. Istodobno je godišnja iskorištenje hidroelektrana dosegnulo čak 95%. Nove vjetrelektrane najviše su građene na području istočke i južne Kine, a elektrane na biomasu na području pokrajina Anhui (0,50 GW), Šandong (0,47 GW), Guangdong (0,42 GW) i Hunan (0,24 GW).
U 2019. godini Kina će nastaviti sa snažnim usmjeravanjem na ostvarivanje sigurnosti opskrbe energijom, s ciljem pokrivanja 15% potreba za energijom iz nefosilnih goriva do 2020., odnosno 20% do 2030. godine, izvijestio je američki portal 'Renewable Energy World.com'.
