U nastavku konferencije Renewable South 2025, koja se održava u Mostaru u organizaciji Energetike Marketing, održan je i vrlo zanimljiv okrugli stol o budućem razvoju elektroenergetskog sustava BiH.
Prije panela, Tomislav Tomas iz odvjetničkog društva Ibrahimović & Co. naglasio je da Bosna i Hercegovina, iako nije članica Europske unije, sustavno usklađuje svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom EU.
“Pravna sigurnost i vlasnička prava su zaštićeni, a strani i domaći investitori tretiraju se ravnopravno,“ rekao je Tomas, dodajući kako BiH ima povoljnu ulagačku politiku, uključujući oslobađanje opreme za proizvodnju energije od carina.
Najavio je i izradu jednostavnog i razumljivog vodiča za investitore, kojim će se dodatno naglasiti pravna sigurnost.
Okrugli stol moderirao je Dinko Đurđević iz tvrtke Green Sustainable Solutions. Najprije je dao prikaz aktualnog stanja u zemljama regije. Istaknuo je kako Hrvatska ima značajan, ali još uvijek neiskorišten geotermalni potencijal, što je slučaj i u drugim državama regije. Upozorio je na pitanje spremnosti elektroenergetskih sustava da prihvate sve veći udio solarnih i vjetroelektrana, osobito u kontekstu nedavnih ispada u Španjolskoj i Portugalu.
Golemi potencijal za proizvodnju energije
“U Hrvatskoj imamo veliki rast solarnih i vjetroelektrana, kao i postrojenja na biomasu. No, daljnji razvoj usporavaju visoke cijene sirovina,“ kazao je Đurđević te naglasio da BiH ima golemi potencijal za proizvodnju energije iz sunca i vjetra, ali i da skladištenje viškova energije te upravljanje otpadom još nisu dostigli potrebnu razinu razvoja.
Na okruglom stolu raspravljalo se o budućem razvoju energetskog sustava, uključujući uspostavu burze električne energije, dekarbonizaciju, pohranu energije te primjenu vodikovih tehnologija.
Eldar Hukić iz Regulatorne komisije za energiju u FBiH istaknuo je da BiH, za razliku od Španjolske i Portugala, ima dobre energetske interkonekcije s Hrvatskom, Crnom Gorom i unutar vlastitog sustava, što osigurava veću stabilnost mreže.
Mirsad Jašarspahić iz Gospodarske komore FBiH podsjetio je kako je BiH još uvijek neto izvoznik električne energije, zahvaljujući postojećim kapacitetima, ali i ulaganjima kompanija u energetsku učinkovitost.
“Naše članice su godinama unaprijed razmišljale o optimizaciji proizvodnje i to sada daje rezultate,“ kazao je.
Asimetrije između entiteta
Josip Dolić iz Udruženja za zeleni hidrogen i obnovljive izvore energije istaknuo je kako je nužno jasnije definirati ulogu različitih razina vlasti u upravljanju elektroenergetskom mrežom.
“Zakonodavni okvir nije loš, ali je djelomično pripremljen za projekte energetske tranzicije,“ rekao je, naglasivši kako su asimetrije između entiteta posebno izražene kada je riječ o skladištenju energije.
Upozorio je i na promjenu paradigme – umjesto stalne proizvodnje, energetski sustav mora osiguravati stalnu dostupnost električne energije.
“Zelena tranzicija ima svoju cijenu i to moramo otvoreno priznati”, zaključio je.
INA kao primjer investicijskog pristupa
Ivan Andročec iz INA-e istaknuo je da ova hrvatska kompanija snažno ulaže u zelenu električnu energiju i da je jedan od najvećih investitora u Hrvatskoj.
„Fokus nam je na povećanju energetske učinkovitosti, razvoju zelenih tehnologija i smanjenju emisija CO2,“ rekao je.
