Predstavljanjem konkretnih primjera iz obnovljive prakse te okruglim stolom o ostvarivanju projekata iz obnovljivih izvora završena je konferencija Renewable South 2025 u organizaciji Energetike Marketing, koja se posljednja dva dana odvijala u Mostaru.
Vedad Suljić iz Regionalnog centra za obrazovanje i informiranje iz održivog razvoja za Jugoistočnu Europu (REIC) istaknuo je važnost decentralizacije energetskog sistema. Prema njegovim riječima, koncept građanske energije već je institucionaliziran u Bosni i Hercegovini, a konkretni koraci već se poduzimaju na terenu.
“Građanska energija podrazumijeva da sami upravljamo energijom i ne prepuštamo tu moć velikim sistemima. To direktno utječe na sigurnost opskrbe”, rekao je Suljić. Kao pozitivan primjer naveo je Grad Mostar, gdje se uspostavlja energetska zajednica, uz još sedam drugih lokalnih zajednica.
“Mostar bi krajem ove ili početkom iduće godine mogao postati pilot-projekat građanske energije”, dodao je.
Velik napredak u fotonaponskim tehnologijama
Dr. Ljubomir Majdandžić iz Hrvatske stručne udruge za Sunčevu energiju podijelio je iskustva energetske tranzicije u Hrvatskoj i Europskoj uniji.
“Ono što sam naučio u Njemačkoj pokušao sam primijeniti kod nas”, kazao je, istaknuvši da je Hrvatska u posljednje tri godine ostvarila velik napredak u fotonaponskim tehnologijama.
Unatoč napretku, upozorava da Hrvatska i dalje zaostaje na europskoj ljestvici.
“Nalazimo se na 23. mjestu po iskorištenosti solarne energije, iako je 50 posto potvrda za solarne projekte izdano samo prošle godine. Još uvijek smo na začelju, dok je, primjerice, Slovenija među prvih deset zemalja”, rekao je Majdandžić.
Uslijedio je okrugli stol uz moderaciju našeg Borisa Labudovića, izvršnog urednika magazina EGE, koji je okupio stručnjake i predstavnike lokalnih zajednica, a razgovaralo se o izazovima zakonodavstva i provedbi konkretnih projekata.
Faruk Cerić iz Sarajevske regionalne razvojne agencije (SERDA) naglasio je važnost energetske obnove objekata, posebno u kontekstu zagađenja zraka u Sarajevu.
“Projektom utopljavanja postižu se uštede i do 50 posto, ali razlike između stanara kuća i zgrada često stvaraju prepreke – prvi se češće aktivno uključuju, dok drugi očekuju da netko drugi sve riješi”, rekao je. Dodao je da je jedan od uvjeta za subvencioniranje bio prelazak na kvalitetnije energente.
Darko Knezović, energetski menadžer Grada Mostara, osvrnuo se na iskustvo lokalne zajednice.
“Mi smo u neku ruku piloti na ovom području, svojevrsne kamikaze. Grad Mostar objavio je javni poziv i sufinancirao male solarne elektrane. Odaziv građana bio je iznenađujuće velik – u prosjeku gotovo 200 sudionika po radionici”, kazao je, upozorivši da se suočavaju s ozbiljnim poteškoćama u zakonskoj regulativi i birokraciji.
Obnovljivi izvori i pažljivo upravljanje
Nakon okruglog stola predstavljeno je još nekoliko vrlo zanimljivih projekata i analiza.
Dr. Miro Bugarin iz tvrtke Monera d.o.o. iz Klisa predstavio je studiju izvedivosti agrosolarne integracije sunčane elektrane u vinogradu restorana “Romanca” u Mostaru. U izlaganju je prikazao efekte sunčevog zračenja na ovom konkretnom primjeru.
Dr. Martin Ćalasan s Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore govorio je o ulozi invertora u modernim elektroenergetskim sustavima. Istaknuo je da su današnji sustavi vrlo komplicirani te da su invertori srce integracije solarnih elektrana u distribucijsku mrežu. U Crnoj Gori trenutno postoji oko 10.000 malih proizvođača, pretežno na krovovima kuća i zgrada. Obnovljivi izvori, kako je rekao, tehnički izazivaju probleme. Primjerice, pri oblačnim danima dolazi do oscilacija u naponima i frekvenciji, zbog čega je potrebno pažljivo upravljanje.
Sendžana Muslić iz Privredne/Gospodarske komore Federacije BiH govorila je o izazovu recikliranja fotonaponskih modula. Istaknula je da je solarne panele, nakon isteka vijeka trajanja, potrebno reciklirati te da taj proces ima ne samo ekološku, već i ekonomsku korist.
Dr. Mehmed Konaković iz Centra za napredne tehnologije u Sarajevu govorio je o zelenom vodiku, koji je označio kao “game changer” za transport i industriju zapadnog Balkana. Poručio je da vodik više nije pitanje izbora, već sudbine, te da predstavlja i energetsku i geopolitičku priliku za cijelu regiju.
Dr. Gordan Lješić s Fakulteta strojarstva, računarstva i elektrotehnike Sveučilišta u Mostaru govorio je o učinkovitosti rashladnog procesa s propanom kao radnom tvari. Istaknuo je da se propan sve više koristi u rashladnim i klimatizacijskim sustavima te je govorio o utjecajima te tehnologije na učinkovitost procesa.
