S obzirom na zemljopisni položaj Hrvatske, ulaganje u sunčane elektrane jedno je od najekonomičnijih i najučinkovitijih načina ulaganja u obnovljive izvore energije. Gospodarska osnova korištenja agrosolarnih elektrana je dvostruko korištenje poljoprivrednih površina. Hrvatska raspolaže s preko dva i pol milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta. Kad bi se samo jedan posto tih površina iskoristio za postavljanje agrosolarnih elektrana, ukupna proizvedena energija bila bi oko 4500 GWh godišnje. Poruke su to s radionice održane danas u Hrvatskoj gospodarskoj komori u organizaciji HGK, "Agrosolarstvo u Republici Hrvatskoj".
U poljoprivredi podizanjem takvih sustava pozitivno utječemo na očuvanje plodnosti tla, osiguravamo sigurnost prinosa te prilagođavamo proizvodnju na klimatske promjene. Uz to, agrosunčane elektrane osiguravaju dodatni prihod poljoprivrednom gospodarstvu.
Naime, nedavno su se u Izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju po prvi put definirale agrosunčane elektrane.
"Agrosunčane elektrane se najčešće primjenjuju u sinergiji sa stočarstvom te na površinama gdje se uzgajaju jednogodišnje kulture. Trebalo bi omogućiti postavljanje agrosunčanih elektrana na poljoprivredne oranice, trajne travnjake te ostale vrste zemljišta, a ne ograničavati agrosunčane elektrane samo na površine pod trajnim nasadima", rekao je Ivan Strunje iz Udruženja obnovljivih izvora HGK i tvrtke Neoen.
O perspektivi zaštite okoliša govorio je Mario Mesarić iz tvrtke Ires ekologija.
"Osim u poljoprivredi i energetici, agrosolarni projekti omogućavaju i unaprjeđenja u području zaštite okoliša. Otvaraju mogućnosti za unaprjeđenje bioraznolikosti te uvođenje praksi održivog upravljanja tlom te njegove zaštite. Racionalno korištenje prostora značajan je element agrosolarnih elektrana koji smanjuje pritisak na razna staništa", rekao je Mesarić.
