Blok L snage 100 MW električnih i 80 MW toplinskih te kapaciteta za proizvodnju pare od 60 t/h, pušten je u pogon 2011. godine. Kao visokoučinkovito kogeneracijsko postrojenje, Blok L s ukupnom godišnjom efikasnošću većom od 80% proizvodi ogrjevnu toplinu za dijelove centraliziranog toplinskog sustava grada Zagreba tijekom većeg dijela godine. U provedenom postupku dobivanja statusa povlaštenog proizvođača električne energije, HEP Proizvodnja je dostavljenom dokumentacijom i prilagodbom mjernih mjesta postrojenja dokazala da blok, postignutom godišnjom uštedom primarne energije većom od 10% te visokom efikasnošću, zadovoljava sve uvjete za dobivanje statusa povlaštenog proizvođača.
"Potpisivanjem Dodatka Ugovora o otkupu električne energije, koji je s Hrvatskim operatorom tržišta električne energije potpisala HEP-Proizvodnja, kao prvi dan statusa povlaštenog proizvođača električne energije za Blok L na lokaciji TE-TO Zagreb definiran je 27. srpnja 2016. godine. Sam ugovor je potpisan na određeno razdoblje od osam godina, deset mjeseci i devet dana od dana početka isplate poticajne cijene utvrđene osnovnim ugovorom, zaključno do 5. lipnja 2025. godine. HEP i na drugim svojim lokacijama termoelektrana–toplana priprema projekte za realizaciju visokoučinkovitih kogeneracija koje će zamijeniti stare jedinice koje izlaze iz pogona", kažu u toj tvrtki.
Na naš upit koliko novaca će uprihoditi kroz poticaje, u HEP-u kažu da je teško unaprijed procijeniti koliko će Blok L zaraditi na temelju novog statusa, jer to ovisi o ukupnom broju sati koji će provesti u statusu rada visoke kogeneracije, a koja pak ovisi o ukupnom konzumu toplinske energije, zahtjevima tržišta električne energije te radu ostalih elektroenergetskih postrojenja. S obzirom da to postrojenje godišnje proizvodi oko 800 GWh električne energije moguće je da će prihodi od poticaja biti oko 40 milijuna eura ili 100 milijuna kuna veći nego da je HEP tu energiju prodao na tržištu.
Ulazak velikog proizvođača u sustav poticaja utjecat će na cijeli sustav isplate poticaja, jer HROTE-ovi mjesečni prihodi manji su nego prije godinu dana, a poticane energije je sve više. Prema projekcijama ulaska u sustav novih povlaštenih proizvođača te isporuke električne energije postojećih povlaštenih proizvođača, planirano je da će do konca ove godine u sustavu poticanja biti instalirano 736 MW postrojenja, uključivo Blok L, iz kojih bi se moglo proizvesti oko 2 TWh električne energije. Za poticana će se postrojenja isplatiti oko 1,8 milijarde kuna, kažu u HROTE-u. Do kraja godine očekuje se ulazak u pogon 12 MW iz biomase, 8,5 MW iz bioplina, 2,5 MW malih hidroelektrana i 4,5 MW FN elektrana. HROTE je već tijekom ove godine zabilježio negativan trend odnosa prikupljenih sredstava i isplate poticaja. Kako kažu, mjesečno im nedostaje od 16 do 30 milijuna kuna za isplatu poticaja. Ako realizacija bude u skladu s planiranom proizvodnjom tijekom 2016. godine, na ime cijene od 0,42 kn/kWh koju će plaćati opskrbljivači do konca godine, HROTE bi trebao prikupiti oko 213 milijuna kuna manje nego da je cijena ostala u visini 0,53 kn/kWh.
"Zadržana sredstva iz prethodnih razdoblja uspijevala su pokriti taj negativan trend. Manjak sredstava je nastao isključivo zbog povećane proizvodnje i smanjene otkupne cijene električne energije koju su dužni preuzeti opskrbljivači, budući je iznos prikupljenih sredstava s naslova naknade za poticanje konstantan. Ulazak u sustav poticanja jednog ovako velikog proizvođača kao što je Kogeneracijski Blok L TE-TO Zagreb (100 MW) svakako će još povećati taj trend", kažu na naš upit u HROTE-u. Podsjećamo, naknada za obnovljivce koju plaćaju opskrbljivači smanjena je prošle jeseni kako bi se kompenziralo opskrbljivače koji iz svojih prihoda izdvajaju za vaučere za energetski siromašne.
HROTE je od MINGO-a zatražio povećanje naknade za poticanje energije iz OIEK za kupce električne energije, no nisu nam odgovorili na pitanje koliko bi to poskupljenje trebalo biti da sustav poticaja ostane održiv. Mediji su ranije objavili da bi potrošači umjesto dosadašnjih 3,5 lp/kWh, obnovljivce od iduće godine trebali poticati s gotovo 5,5 lp/kWh, čime će im računi godišnje porasti za tridesetak kuna. Stručnjaci procjenjuju da bi ta naknada u idućim godinama mogla postupno narasti na čak 12,5 lp/kWh a tada bi prosječno kućanstvo za obnovljivce izdvajalo između 300 i 400 kuna na godinu.
