S troškovima na razini 0,03 - 0,05 američkih centi po kW h, Sunčeva energija je ove godine postala najjeftiniji obnovljivi izvor energije na svijetu. Kako pokazuju podaci iz izvješća koje su objavili istraživači sa Sveučilišta u Surreyju, trenutačne cijene pale su za više od 90% u usporedbi s 2010. godinom. U skladu s time, Sunčeva energija sada je uistinu postala okosnica globalnog elektroenergetskog sustava, a ne više samo alternativa.
Osim značajnog pada cijena, fotonaponski moduli sada mogu postići učinkovitost veću od 22%, a nove perovskitno-silicijske dvostrane FN ćelije u laboratorijskim se uvjetima čak približavaju učinkovitosti od 35%. To omogućava proizvodnju jednake količine električne energije na dvostruko manjoj površini.
Istodobno, ukupna snaga sunčanih elektrana u svijetu udvostručila se samo četiri godine, na 1,5 TW, što je do sada nezabilježeni tempo u energetici. Pri tome dominiraju Kina, Europa i Sjedinjene Američke Države, no brz napredak ostvaruju Indija, Brazil i neke afričke zemlje.
Značajan napredak može se primijetiti i u pohrani energije. Cijena litij-ionskih baterija u posljednjih 15-ak godina također je naglo pala (za 90%!). To otvara put tzv. hibridnim elektranama (tj. sunčanim elektranama s velikim sustavima za baterijsku pohranu energije) koje ponegdje već konkuriraju plinskim termoelektranama. Tako 60% novih solarnih projekata u SAD-u već uključuje pohranu energije.
Ipak, energetsko tržište i dalje je prilično nestabilno, čemu su glavni razlog značajne razlike u trgovinskim praksama između kontinenata. Primjerice, Europska unija potiče primjenu obnovljivih izvora inicijativama kao što su Europski zeleni plan i REPowerEU, Indija jača domaću proizvodnju opreme za iskorištavanje obnovljivih izvora, dok u SAD politička nesigurnost negativno utječe na ulaganja u obnovljive izvore. Sve veći problem su i ograničene mogućnosti priključivanja novih postrojenja na postojeće elektroenergetske mreže. To je osobito čest slučaj u područjima s velikim brojem sunčanim elektranama kao što su Kalifornija, Španjolska i dijelovi Kine, gdje redovito dolazi do ograničavanja u isporuci energije iz takvih postrojenja jer mreža ne može podnijeti vršnu proizvodnju. Zbog toga je nužno osuvremenjavanje mreže, što podrazumijeva i više interkonekcija, ali i primjenu digitalnog upravljanja i umjetne inteligencije kako bi se ponuda i potražnja mogle uravnotežiti u stvarnom vremenu.
Istodobno, prodaja električnih i hibridnih automobila od 2015. godine do danas porasla je s 0,5 na 17 milijuna vozila godišnje. To se pozitivno održava na elektroenergetske mreže jer punjenje električnih vozila omogućava preuzimanje viškova proizvodnje iz sunčanih elektrana. Tada električna vozila djeluju poput 'mobilnih baterija', a to je još jedan korak prema distribuiranijem, otpornijem energetskom sustavu u kojem svaki dom i vozilo postaju minielektrane.
Spomenuto izvješće britanskih znanstvenika završava jasnom porukom: Sunčeva energija više nije buduće obećanje, već temelj globalne opskrbe električnom energijom. Kombinacija niskih troškova, brze skalabilnosti, pohrane energije i digitalizacije čini Sunčevu energiju novom geopolitičkom silom energetskog svijeta, objavio je nizozemski solarnoenergetski portal 'Solar365'.
