Prema procjenama analitičara iz Svjetske organizacije za energiju vjetra (World Wind Energy Association), do kraja godine kapacitet novih vjetroelektrana na globalnoj razini trebao bi se povećati za rekordnih 150 GW, čime bi se ukupni svjetski kapaciteti vjetroelektrana popeli na 1,32 TW.
Ovogodišnjem rekordnom rastu energije vjetra trebala bi pridonijeti prije svega činjenica da su prošle godine neki veći projekti vjetroelektrana kasnili s realizacijom te su dovršeni u prvoj polovici ove godine, kao i bojazan ulagača da bi se u nekim državama uskoro mogli promijeniti povoljni uvjeti za realizaciju projekata postavljanja vjetroelektrana.
Do kraja godine u svijetu bi tako trebalo biti instalirano rekordnih 150 GW novih kapaciteta energije vjetra, a udio vjetroelektrana u svjetskoj proizvodnji električne energije trebao bi doseći 12 posto.
U uvođenju energije vjetra i dalje ostaje vodeća Kina, pri čemu su u prvoj polovici godine pokrenuli 51,4 GW vjetroelektrana, što je bilo dvaput više nego 2024. godine (25,8 GW) i 2023. godine (23,8 GW). Da je Kina u iskorištavanju energije vjetra daleko ispred svih ostalih svjedoči podatak da ukupni kapacitet kineskih vjetroelektrana doseže već 600 GW odnosno gotovo polovicu svih svjetskih kapaciteta. Prilično zgovoran je i podatak da je pet drugih vodećih država u prvoj polovici godine ukupnom povećanju kapaciteta vjetroelektrana pridonijelo znatno manje, i to druga Indija 3,5 GW, SAD 2,1 GW, Njemačka 1,9 GW, Francuska 1,7 GW i Brazil 1,3 GW.
Prema navodima Wind Europea, Europa, barem što se tiče vjetroelektrana na moru, značajno zaostaje za planovima. U skladu sa zacrtanim ciljevima do kraja ovog desetljeća u EU bi trebalo imati 120 GW vjetroelektrana na moru, a trenutno ih ima samo 37 GW. Prema najoptimističnijem scenariju do 2030. godine trebale bi se postaviti još dodatne 33 GW, što je znatno manje od izvornih planova.
U Wind Europeu stoga naglašavaju da je na europskoj razini nužno potreban novi dogovor za iskorištavanje energije vjetra na moru, s konkretnijim obvezama pojedinih država članica u pogledu postizanja zacrtanih ciljeva i uspostavom povoljnijeg financijskog okruženja.
