U novom izvješću energetskog 'think tanka' Ember istaknut je utjecaj ekstremnih ljetnih temperatura na europsku elektroenergetsku mrežu i ulogu rekordne proizvodnje električne energije u sunčanim elektranama u održavanju njezine stabilnosti. U izvješću je obrađeno stanje u četiri europske zemlje: Francuskoj, Španjolskoj, Italiji i Mađarskoj, pri čemu je analiziran utjecaj toplinskih valova i suše u razdoblju lipanj - srpanj na potražnju, proizvodnju i cijene električne energije.
Prema podacima Embera, tijekom toplinskih valova koji su započeli potkraj lipnja, dnevna potrošnja električne energije porasla je za čak 28% u Italiji, za 23% u Mađarskoj, za 14% u Francuskoj i za 13% u Španjolskoj. Radi se o iznosima u usporedbi s tjednom koji je prethodio toplinskim valovima (13. - 19. lipnja), kada su temperature bile bliže normalnim sezonskim prosjecima.
Visoke temperature zraka za posljedicu su imale povećane potrebe za radom sustava klimatizacije, a istovremeno su poremetile proizvodnju u hidroelektranama (smanjeni dotoci i razine akumulacijskih jezera) i nuklearnih elektrana (smanjena raspoloživa količina vode u rijekama za hlađenje postrojenja). Ipak, istodobno s porastom vanjskih temperatura zraka značajno se porasla solarna proizvodnja. To je, kako naglašavaju stručnjaci Embera, itekako pomoglo u pokrivanju povećane potražnje za električnom energijom tijekom dana. Ipak, u večernjim satima dolazilo je i do problema u opskrbi i do visokih cijena.
Dakle, tijekom dana u promatrane četiri zemlje proizvodnja u sunčanim elektranama u danima s toplinskim valom bila je i do 17% veća u usporedbi s drugim danima u lipnju i srpnju, što nije samo pomoglo u stabilizaciji elektroenergetske mreže, već i ublažilo poremećaje uzrokovane poteškoćama u proizvodnji hidroelektrana i nuklearnih elektrana. Naime, proizvodnja električne energije u hidroelelektranama, promatrajući europski prosjek, u svibnju, lipnju i srpnju bila je na najnižoj razini u proteklom desetljeću. Istodono, rekordno niske razine vode Dunava naglo su smanjile proizvodnju u NE Paks Mađarskoj i NE Cernavoda u Rumunjskoj. Radi se o postrojenjima iz kojih se uobičajeno osigurava 40% odnosno 15% domaće proizvodnje električne energije. Zbog svega toga na europskoj je razini došlo do dramatičnog porasta cijena električne energije, pri čemu su vrše cijene u ranim večernjim satima na nekim tržištima dosegnule najviše razine još od plinske krize iz 2022. godine.
"Sunčeva energija već obavlja velik dio posla tijekom toplinskih valova, ali pravi izazov počinje nakon zalaska sunca," napominje dr. Chris Rosslowe, viši energetski analitičar u Emberu i dodaje kako je baterijska pohrana energije jedan od najboljih načina za povećanje otpornosti elektroenergetskih sustava u vrućim ljetnim mjesecima. "Budući da se iz Sunčeve energije tijekom toplinskih valova omogućena proizvodnja, dok kod drugih izvora energije tada dolazi do problema, proizvedena električna energija može se jednostavno pohraniti u baterijskim spremnicima do večeri, kada je potražnja za hlađenjem zraka i dalje velika, a mreža je najviše izložena skupoj energiji iz termoelektrana," dodaje on. Bez obzira na to, činjenica da bi povećana proizvodnja energije u sunčanim elektranama mogla pomoći u ograničavanju rasta cijena tijekom dana, ali ne i u ranim večernjim satima, pokazuje nedostatak fleksibilnosti u europskom EES-u. Ta bi se fleksibilnost mogla osigurati upravo pohranom energije, preciznijim odgovaranjem na potražnju ili povećanjem broja interkonekcija, objavio je američki portal 'Factor This', nekadašnji 'Renewable Energy World'
